Načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Mirjana Ivanov je, gostujući u jutarnjem programu na Televiziji E, kazala da će se ovo ljeto izdvojiti po većem broju ljetnjih dana usljed nedostatka prodora atmosferskih frontova koji bi donijeli kišu ili kraća osvježenja. 

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologijuupozorava da bi predstojeće mjesece mogle obilježiti temperature iznad prosjeka, učestali toplotni talasi, dugotrajne suše, povećan rizik od šumskih požara, ali i kratkotrajna i veoma intenzivna nevremena.

Kako je kazala Ivanov s obzirom na to da ZHMS učestvuje u izradi sezonskih izgleda klime za region Jugoistočne Evrope, na osnovu statističkih i dinamičkih modela, kao i telekonekcije velikih razmjera, koje su urađene za potrebe izgleda ljetnje sezone, očekuje se vrlo toplo i sušno ljeto.

„Ovakve prognoze su probabilističke, znači da su zasnovane na vjerovatnoći, s obzirom na to da se radi o dugoročnoj prognozi, tako da se očekuje sa vjerovatnoćom od 60 procenata da temperature budu iznad normale, u odnosu na period od 1999. do 2020. godine“, kazala je ona.

Ivanov je naglasila da se osim toga i deficit padavina približava minimumu koji su se dešavali tokom proteklih 20 godina.

Ona je kazala da se u Crnoj Gori mogu očekivati srednje maksimalne temperature od 32 do 34, što znači da maksimalne dnevne temperature mogu biti, dodaje ona, od oko 35 stepeni do 40 stepeni, a minimalne od 24 do 25 stepeni.

„Možemo da očekujemo iznad prosječan broj ljetnih dana. Sve naše analize pokazuju da imamo statistički značajan porast temperature, i srednjih dnevnih temperatura, sve kontribucije maksimalnih i minimalnih, dakle ekstremnih događaja. Kada su u pitanju padavine one su još uvijek u granicama normale na godišnjem nivou, mada imaju tendenciju u nekim periodima ka smanjenju, u nekim ka većim vrijednostima, ali i dalje su u okviru”, zaključila je Ivanov.