Imajući u vidu značaj Trga nezavisnosti kao centralnog javnog prostora Podgorice, Glavni grad u saradnji sa Komorom arhitakta i planera Crne Gore, Arhitektonskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Direktoratom glavnog državnog arhitekte pokrenuo je stručni dijalog o mogućim pravcima transformacije.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je na radionici posvećenoj budućem uređenju glavnog gradskog trga da gradska uprava otvara dijalog o jednom od najvažnijih urbanističkih pitanja za centar grada.
Zahvaljujući arhitektama, urbanistima i stručnjacima koji su se odazvali pozivu Glavnog grada, Mujović je istakao da Podgorica mora imati trg koji odgovara statusu evropske prijestonice i buduće članice Evropske unije.
„Jedna od prvih ideja kada samdošao na poziciju gradonačelnika, bila je upravo da se krene u intervenciju i da jednostavno nešto uradimo po pitanju toga, jer Podgorica je Glavni grad Crne Gore, koja pretenduje da bude dio Evropske unije i nadamo se da ćemo za manje od dvije godine biti tamo. Glavni gradski trg danas nije funkcionalan, nije reprezentativan i ne odgovara potrebama savremenog grada. Naš cilj je da, zajedno sa strukom, dođemo do rješenja koje će biti realno, održivo išto je najvažnije realizovano“, kazao je Mujović.
On je naglasio da je namjera gradske uprave da proces bude vođen isključivo u saradnji sa stručnom javnošću, uz puno uvažavanje postojećih ograničenja prostora i potreba građana.
„Šta god budemo radili, moramo voditi računa o kvalitetu života ljudi koji žive u centru. Istovremeno, želimo da vratimo život u centar grada i učinimo ga funkcionalnijim, sadržajnijim i privlačnijim za građane“, rekao je Mujović.
Tokom radionice otvorena su brojna pitanja, uključujući budućnost objekta TC Ražnatović, uređenje Zlatarske ulice, odnos prema postojećim objektima na trgu, kao i dilema između koncepta otvorenog gradskog trga za javna okupljanja i savremenih trendova ozelenjavanja urbanih prostora.
Mujović je istakao da Glavni grad ne želi da ulazi u nove procedure i konkurse ukoliko postojeća idejna rješenja mogu biti unaprijeđena i iskorišćena.
„Ne želimo da ponavljamo procese bez rezultata. Bilo je mnogo ideja i konkursa, ali malo realizacije. Naš cilj je da konačno dođemo do konkretnog rješenja i da ga sprovedemo“, zaključio je Mujović.