Dodatna pojašnjenja i jedinstvene smjernice za primjenu Zakona o zaštiti potrošača neophodni su kako bi se izbjegle različite interpretacije u praksi, unaprijedila pravna sigurnost i obezbijedila dosljedna zaštita prava potrošača, poručeno je sa okruglog stola “Sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača u praksi: izazovi, dileme i odgovori na pitanja privrede”, održanom u Privrednoj komori.

Skup je, kako su saopštili iz PKCG, okupio predstavnike privrede, nadležnih institucija i stručne javnosti, sa ciljem da se kroz otvorenu diskusiju razmotre nedoumice u primjeni pojedinih zakonskih odredbi i doprinese njihovom jasnijem i ujednačenijem tumačenju.

U uvodnom obraćanju, Milica Lazarević, sekretarka OU trgovine u PKCG kazala je da nova zakonska rješenja otvaraju brojna praktična pitanja za kompanije, zbog čega je važno obezbijediti otvoren dijalog između privrede i institucija.

“Cilj ovog događaja nije samo tumačenje zakonskih odredbi, već i stvaranje prostora za partnerski odnos institucija i privrede, kako bi se zakon primjenjivao na način koji istovremeno štiti prava potrošača, ali i omogućava predvidivo i održivo poslovno okruženje”, kazala je Lazarević.

Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju MER, Jasna Vujović kazala je da je veoma zadovoljna velikim odzivom privrednika na okruglom stolu, ističući da upravo ovakvo interesovanje potvrđuje da zaštita potrošača postaje jedna od ključnih tema u procesu evropskih integracija Crne Gore.

Ona je podsjetila da su nedavno usvojeni novi Zakon o zaštiti potrošača, kao i niz drugih važnih propisa koji donose nove obaveze za trgovce i privredne subjekte. Najavila nove izmjene ovog zakona već krajem godine, kroz koje će u domaće zakonodavstvo biti implementirane dodatne evropske direktive, te da će se sa predstavnicima privrede zajednički analizirati predložena rješenja i njihova primjena u praksi.

Naglasila je da je adekvatna primjena propisa od strane trgovaca ključ uspješnog pregovaračkog procesa, ali i kvalitetne zaštite prava potrošača. Govoreći o izazovima u ovoj oblasti, posebno je izdvojila potrebu unapređenja kolektivne zaštite potrošača. Prema njenim riječima, fokus rada nadležnih organa u narednom periodu biće usmjeren na nepoštene poslovne prakse, nepoštene ugovorne odredbe i agresivne modele poslovanja, u skladu sa praksom zemalja Evropske unije.

“Suština svih zakonskih rješenja mora biti zaštita potrošača, ali i stvaranje stabilnog i predvidljivog poslovnog ambijenta. Zato je važno da određene odredbe budu dodatno precizirane kako bi njihova primjena bila jednaka za sve učesnike na tržištu”, istakla je Vujović.

Željko Tomović, iz Ministarstva ekonomskog razvoja ocijenio je da su ovakvi sastanci značajni jer omogućavaju direktnu razmjenu iskustava između privrede i institucija, što doprinosi boljem razumijevanju problema koji se pojavljuju u praksi.

Prema njegovim riječima, otvoren dijalog predstavlja najbolji način za pronalaženje održivih i funkcionalnih rješenja.

“Kroz kontinuiranu komunikaciju moguće je doći do kvalitetnijih smjernica i preciznijeg tumačenja propisa. Zajednički cilj svih aktera mora biti uređeno tržište, pravna sigurnost i visok nivo zaštite potrošača”, poručio je Tomović.

U radu okruglog stola učestvovala je i Marina Radulović, glavna tržišna inspektorka, koja je predstavila iskustva iz dosadašnje primjene Zakona o zaštiti potrošača i ukazala na najčešće dileme koje se pojavljuju tokom inspekcijskog nadzora.

Radulović je ukazala na značaj pravilnog i transparentnog informisanja potrošača, naročito u dijelu koji se odnosi na isticanje cijena, promotivnih akcija i označavanje robe. Posebno je istakla praktičnu primjenu zakonskih odredbi koje uređuju prikazivanje sniženja i promotivnih pogodnosti.

Tokom diskusije saopšteno je da privredni sektor podržava unapređenje standarda zaštite potrošača, ali da je za pravilnu i dosljednu primjenu zakona neophodno obezbijediti precizna i praktično primjenjiva pravila.

Govoreći o izazovima sa kojima se trgovci suočavaju, ukazano je na specifičnosti poslovanja kompanija koje posluju kroz različite formate prodajnih objekata, od diskonta do velikih i malih marketa, u kojima postoje različite cjenovne politike.

Otvoreno je pitanje da li trgovac koji posluje kroz više formata prodajnih objekata, poput diskonta, velikih i malih marketa, može komunicirati sniženje na način da se ono prikazuje u odnosu na najnižu prodajnu cijenu iz posljednjih 30 dana u objektu sa najnižom cjenovnom kategorijom, bez obzira na to što u drugim objektima popust može biti veći zbog različitih cjenovnih politika.

Razmatrano je i pitanje promotivnih kampanja koje koriste formulaciju „sniženje do x%“, posebno u slučajevima kada se takva pogodnost odnosi na unaprijed definisan broj artikala u katalogu. Diskutovalo se o tome da li je u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača da katalog na naslovnoj strani sadrži opštu promotivnu poruku o sniženju, dok su proizvodi unutar kataloga prikazani isključivo sa aktuelnom cijenom, bez prikazivanja prethodne i snižene cijene.

Radulović je naglasila da je cilj inspekcijskog nadzora dosljedna primjena zakona i zaštita prava potrošača, ali i stvaranje jasnog i predvidljivog okvira za poslovanje privrednih subjekata. -Važno je da pravila budu dovoljno precizna i jasno definisana kako bi njihova primjena bila ujednačena u praksi, kako za privredne subjekte, tako i za nadzorne organe - navela je Radulović.

Tokom diskusije istaknuto je da se u praksi često pojavljuju dileme u vezi sa tim kada se određeni proizvod može smatrati robom sa nedostatkom, odnosno na koji način treba komunicirati informacije prema potrošačima kako bi se obezbijedila puna transparentnost, ali i izbjegla pogrešna tumačenja. Posebno je naglašeno da određene kategorije prehrambenih proizvoda imaju prirodno kraće rokove trajanja, što samo po sebi ne znači da je riječ o robi koja nije saobrazna ili koja ima nedostatak.

Učesnici su ukazali i na značaj jasnijeg definisanja obaveza trgovaca u dijelu koji se odnosi na obavještavanje potrošača o karakteristikama proizvoda, uslovima prodaje i eventualnim odstupanjima od uobičajenih svojstava robe, kako bi se obezbijedila dosljedna primjena zakona i pravna sigurnost i za potrošače i za privredne subjekte.

Zaključeno je da je neophodno postojanje jedinstvenih smjernica za primjenu Zakona o zaštiti potrošača, kako bi se obezbijedila dosljedna praksa, unaprijedila pravna sigurnost i dodatno ojačalo povjerenje potrošača. Takođe, iskazana je potreba za organizovanjem novih sličnih događaja koji bi bili na tačno određene teme kojima se bavi Zakon o zaštiti potrošača.

Učesnici su saglasni da je kontinuirana saradnja privrede, institucija i regulatornih organa od suštinskog značaja za unapređenje poslovnog ambijenta i efikasniju primjenu propisa u ovoj oblasti. Od strane nadležnih predstavnici privrede su pozvani da dostave sve sugestije i primjere iz prakse koji bi se razmotrili u postupku izrade izmjene Zakona o zaštiti potrošača koja je najavaljena za septembar.