Institut za medije Crne Gore je, povodom Međunarodnog dana slobode medija, pozvao Savjet RTCG da otvori proces revizije Etičkog kodeksa RTCG i povezanih akata, uz široko učešće zaposlenih, sindikata, urednika, novinara.

"Javni medijski servis ima posebnu odgovornost prema građanima. Njegova nezavisnost, profesionalni integritet i odgovornost prema javnosti ključni su za demokratsko društvo, posebno u okolnostima na koje ukazuju i Reporteri bez granica u najnovijem Svjetskom indeksu slobode medija. Crna Gora je u Indeksu za 2026. godinu zauzela 41. mjesto od 180 zemalja, uz ocjenu da su medijske slobode i dalje ugrožene političkim uticajem, ekonomskim pritiscima i neriješenim napadima na novinare. RSF je posebno ukazao i na zabrinutost zbog mogućeg miješanja vlasti u nezavisnost RTCG", navode iz Instituta za medije.

Upravo zato je , kako ističu, važno da interni i samoregulatorni akti javnog servisa budu usklađeni sa njegovom misijom: zaštitom javnog interesa, profesionalne autonomije, nepristrasnosti, odgovornosti i integriteta zaposlenih.

Analiza Etičkog kodeksa RTCG, koju je Institut za medije Crne Gore uradio u saradnji sa medijskim stručnjacima i univerzitetskim profesorima, a iza čijih zaključaka je stao i Sindikat medija Crne Gore, pokazuje da važeći Kodeks u značajnoj mjeri odstupa od duha samoregulacije.

"Umjesto da u prvi plan stavi profesionalne standarde, misiju javnog servisa i odgovornost prema građanima, dokument je opterećen radnopravnim pitanjima, izričitim zabranama i restriktivnim formulacijama", navedeno je u saopštenju Instituta za medije.

Posebno su problematične, smatraju, odredbe prema kojima se kršenje Etičkog kodeksa može tretirati kao teža povreda radne obaveze.

"Etički kodeks, kao akt samoregulacije, ne bi trebalo da bude instrument disciplinske kontrole zaposlenih, već dokument koji jača profesionalnu odgovornost i povjerenje javnosti", navodi Institut za medije. 

Institut za medije ukazuje i na odredbu prema kojoj su zaposleni koji donose odluke u RTCG dužni da se rukovode prvenstveno interesima RTCG. U javnom medijskom servisu primarni kriterijum mora biti javni interes, odnosno interes građana, a ne institucionalni interes same medijske kuće.

Problematičan je, poručuju, i niz izričitih zabrana ponašanja zaposlenih koje kodeks udaljavaju od samoregulacije i približavaju ga disciplinskom pravilniku, što nije u duhu samoregulacije.

"Posebnu zabrinutost izazivaju i odredbe o Etičkom odboru. Način izbora članova tog tijela pokazuje prevelik uticaj upravljačkih struktura, što nije u skladu sa principima samoregulacije. Etički odbor treba da uživa povjerenje zaposlenih i da bude zasnovan na demokratskom izboru, profesionalnoj nezavisnosti i učešću kolektiva", navode u saopštenju. 

U Institutu kažu da je neprimjereno i rješenje prema kojem poštovanje Etičkog kodeksa prate državni organi.

"Samoregulaciju mogu pratiti prije svega oni na koje se ona odnosi i koji su učestvovali u njenom oblikovanju. U suprotnom, kodeks gubi karakter samoregulacije i može postati oblik spoljne kontrole", navode u saopštenju. 

Ukazuju i da Poslovnik o radu Etičkog odbora sadrži rješenja koja mogu stvoriti strukturne probleme i dovesti u pitanje pravičnost postupaka prema zaposlenima čiji se postupci razmatraju. Poručuju da pravila moraju biti jasna, predvidiva i jednaka za sve, uz garancije nepristrasnosti i prava zaposlenih da se izjasne.

Na Međunarodni dan slobode medija u Institutu podsjećaju da sloboda medija ne podrazumijeva samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i zaštitu profesionalne autonomije unutar medijskih kuća. To je, ističu, naročito važno u javnom medijskom servisu, koji mora biti odgovoran javnosti, a ne političkim, upravljačkim ili bilo kojim drugim centrima moći.

Zato Institut za medije Crne Gore poziva Savjet RTCG da razmotri dostavljene analize Etičkog kodeksa RTCG, Izmjena i dopuna Etičkog kodeksa i Poslovnika o radu Etičkog odbora, te da pokrene inkluzivan i transparentan proces revizije ovih akata.

"Cilj revizije ne treba da bude slabljenje etičkih standarda, već njihovo jačanje kroz dokument koji će biti usklađen sa misijom javnog medijskog servisa, evropskim standardima, dobrom samoregulatornom praksom i pravom zaposlenih na profesionalnu slobodu", zaključeno je u saopštenju Instituta za medije.