Francuski poslanici izglasali su danas formalno ukidanje zakona iz vremena ropstva, kojima su robovi bili tretirani kao „pokretna imovina“, a zlostavljanje i tjelesno kažnjavanje opravdavani, ali nijesu podržali zahtjeve za naknadu štete, prenosi Reuters.

Ako zakon bude usvojen, vlada će morati da parlamentu podnese izvještaj o posljedicama kolonijalnih zakona i dugoročnim efektima ropstva na francuske prekomorske teritorije, o nasljeđu ropstva kada je riječ o rasizmu i diskriminaciji u francuskom društvu, kao i o tome kako se istorija ropstva izučava u školama.

Zakoni koji treba da budu ukinuti, poznati kao „Crni kodeks“ (Code noir), odnose se na kraljevske ukaze donesene između 1685. i 1724. godine. Iako je Francuska ukinula ropstvo 1848. godine, Crni kodeks nikada nije formalno stavljen van snage.

„Ovaj prijedlog nema za cilj da izbriše istoriju niti da sam izliječi njene rane“, rekao je centristički poslanik sa francuskog karipskog ostrva Gvadelup Maks Matijasin.

Svih 254 prisutnih poslanika jednoglasno je glasalo za prijedlog, koji sada treba da razmotri i gornji dom parlamenta.

Francuski predsjednik Emanuel Makron podržao je inicijativu ovog mjeseca, navodeći da ti zakoni nijesu smjeli opstati do danas.

Makron je takođe otvorio pitanje naknade štete, ali bez konkretnih prijedloga.

Pojedini poslanici smatrali su da zakon o ukidanju Crnog kodeksa treba da sadrži i zahtjeve za naknadu štete, ali je Matijasin rekao da nije želio da „optereti“ prijedlog tim pitanjem.