Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis istakao je da je Crna Gora zauzimala posebno mjesto u agendi kiparskog predsjedavanja.

„Crna Gora je bila prva zemlja koju sam posjetio u kontekstu priprema za preuzimanje predsjedavanja Savjetu Evropske unije i postigli smo tri međuvladine konferencije. Najprije su zatvorena četiri poglavlja, što je od posebnog značaja, a osnovana je i ad hok radna grupa za izradu ugovora o pristupanju, prva takva grupa formirana u Evropskoj uniji nakon 16 godina“, rekao je Hristodulidis.

On je ocijenio da je tokom kiparskog predsjedavanja procesu pristupanja Zapadnog Balkana vraćena jasna evropska perspektiva.

„Kroz naš rad dali smo perspektivu procesu pristupanja Zapadnog Balkana i potvrdili značaj proširenja kao geopolitičkog alata“, poručio je predsjednik Kipra.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta kazao je da je pozitivan zamah u politici proširenja stvoren napretkom Crne Gore i Albanije, kao i uspješnim samitom Evropske unije i Zapadnog Balkana održanim u Tivtu.

„Veoma brzo napredujemo sa Crnom Gorom. Imamo razloga da vjerujemo da je moguće završiti sve pregovore do kraja ove godine“, rekao je Košta.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocijenila je da je kiparsko predsjedavanje uspješno motivisalo zemlje kandidate da ubrzaju reforme.

„Ono što je kiparsko predsjedavanje učinilo tako uspješnim bilo je ohrabrivanje zemalja kandidata da sprovedu neophodne reforme, ali i nagrada u vidu otvaranja klastera ili poglavlja, pa čak i zatvaranja poglavlja“, kazala je Fon der Lajen.

Prema njenim riječima, Evropska unija šalje jasnu poruku da se rezultati prepoznaju i nagrađuju.

„Postoji jasna poruka – cilj je na vidiku za neke od njih. To je izuzetno motivišuće za sve zemlje kandidate i dokaz da se zasluge nagrađuju“, poručila je predsjednica Evropske komisije.