Postavlja se pitanje kako su pojedini političari poput Milana Kneževića i Vladislava Bojovića do skoro bili dio 44. Vlade, ako ona makar deklarativno vodi Crnu Goru ka Evropskoj uniji - kazao je potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Ivan Vuković na Televiziji E.

Prema njegovim riječima, poslanici DNP-a Knežević i Bojović godinama govore da je referendum pokraden, da je Crna Gora takozvana država, a da su u susjednoj Hrvatskoj na vlasti, kako je istakao, sljedbenici ustaške ideologije. Dodaje da takav narativ nije nikakva novost.

“DNP je bio do januara ove godine sastavni dio 44. Vlade, punih godinu i po dana. I, ne zaboravimo, nije niko izbacio Kneževića i njegove ministre iz Vlade, nego su oni sami napustili tu Vladu. Milan Knežević, Bojović i njima slični bi i dan danas bili dio izvršne vlasti da su tako htjeli, tako je pravo pitanje šta su sa takvim ljudima, sa takvim idejama, retrogradnim, nazadnim, radili ovi veliki evropejci iz PES-a i drugi koji i dalje sjede u Vladi”, navodi Vuković.

Kada je riječ o potpredsjedniku Skupštine Nikolli Camaju koji nije reagovao, Vuković kaže da vjerovatno nije htio da se zamjeri kolegi Andriji Mandiću, predsjedniku Skupštine.

“Ne zaboravimo i da su Mandić i Knežević zvanično u koaliciji, koalicija Za budućnost Crne Gore i dalje postoji na državnom nivou, osim toga Milan Knežević trenutno vrši vlast sa Mandićem, Spajićem i Bečićem i u Nikšiću i u većem broju crnogorskih opština. Ja se samo nadam da ljudi u Crnoj Gori pravilno razumiju ovu političku dinamiku”, napominje Vuković.

Presuda kojom su bivši predsjednik Savjeta RTCG-a Veselin Drljević i članovi Filip Lazović, Naod Zorić i Emina Murić osuđeni za zloupotrebu službenog položaja prilikom reizbora Borisa Raonića za direktora Javnog servisa 2023. godine postala je pravosnažna.

Članovi Administrativnog odbora su, smatra Vuković, prinuđeni na neki konkretan potez, iako su prije samo petnaestak dana, bez obzira na prvostepenu presudu Osnovnog suda iz 2025. godine kojom su Drljević i ostali osuđeni uslovno sedam mjeseci zbog zloupotrebe službenog položaja, istog tog Drljevića predložili za kandidata za Savjet RTCG-a.

“Ovo je toliko neprijatno za vladajuću većinu da će po svoj prilici morati nešto da urade i sad treba da se vidi kako će oni to da istrguju, jer evidentna je njihova želja da sačuvaju politički uticaj nad Javnim servisom. Javni servis u posljednje vrijeme djeluje kao biro za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore. Vidite da je to isparcelisano između PES-a, Nove srpske demokratije i Demokrata i njima je u susret izborima plan da to tako ostane. Ono što je dobro za Crnu Goru i neke demokratske procese jeste da se ovo vidi i iz Brisela, iz Strazbura”, kaže Vuković.

Podsjeća da je Evropski parlament prije sedam dana usvojio izvještaj u kom se konstatuje da u Crnoj Gori postoji „kontinuirani politički uticaj na Javni servis“.

“Tako da ćemo mi sa strane parlamentarne opozicije dati sve od sebe da se to promijeni i nije slučajno da je ta tema dio one platforme koju smo ponudili vladajućim partijama u cilju prevazilaženja krize u kojoj se trenutno nalazimo”, istakao je Vuković.

Administrativni odbor utvrdio je listu članova žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, a opozicija u tome nije učestvovala, što je, prema Vukoviću, isti obrazac koji se ponavlja u svim slučajevima, jer vladajuća koalicija funkcioniše po principu trgovine, pa zbog toga, naglašava on, nema rekonstrukcije Vlade.

On smatra da u žiriju ima ljudi za poštovanje, ali da taj žiri ipak reflektuje političku konstelaciju vlasti i da je svako imao svog kandidata.

“Moja je pretpostavka da će se na takav način birati i laureati, kao prošle godine kada smo imali dva dobitnika najvišeg državnog priznanja koji su bili na fonu ideja velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori, i Miloša Karadaglića koji je to trebalo da zamaskira, na svu sreću on je prozreo namjeru ljudi koji su stajali iza toga i ogradio se, distancirao, tako da je moje očekivanje ne samo da će žiri raditi u postojećem sastavu u skladu sa političkom voljom onih koji vrše vlast, nego da će i budući dobitnici biti njihovi favoriti”, naglasio je Vuković.

Za sporne zakone iz oblasti bezbjednosti usvojene nekoliko mjeseci prije nego što će crnogorski parlament usvojiti GDPR, Vuković kaže da se znalo da će se mijenjati, ali da su požurili da bi napravili određene „čistke“ u sektoru bezbjednosti.

Dodaje i da u platformi koju je ponudila opozicija stoji sve ono što stoji i u mišljenju Evropskog parlamenta, koje je podržala većina evropskih parlamentaraca.

“To je ono na šta smo mi upozoravali domaću i međunarodnu javnost i zbog toga smo i povukli određene političke poteze. Od momenta prezentiranja ove platforme loptica je u dvorištu vladajuće koalicije i mi još uvijek, a prošlo je skoro mjesec dana, nemamo nikakav konkretan odgovor. Tokom nedavnog boravka u Briselu dobili smo uvjeravanja i od ambasadora Satlera da će se uskoro desiti novi krug pregovora, jer EU posreduje u tim procesima, i da bi moglo doći do kompromisnog rješenja uoči ustavnih reformi, koje su vrlo bitan momenat u procesu evropskih integracija”, rekao je Vuković.

Ističe da je briselska administracija potpuno svjesna situacije u Crnoj Gori, što je, kako tvrdi, rezultat i diplomatskih aktivnosti DPS-a.

Podsjeća da su u posljednjih godinu dana obišli Brisel, Strazbur i evropske institucije, te objasnili šta se dešava u Crnoj Gori.

“Mislim da se to poprilično primilo i nije slučajan ni izvještaj Evropskog parlamenta. Problem je što je EU potreban konkretan uspjeh u proširenju, a to je Crna Gora, i zato se gledalo kroz prste vlastima. Mi smo im jasno stavili do znanja da to ne može. Nećemo ulaziti u političke aranžmane sa konstituentima vlasti, sa pojedinima ni u tramvaj, a kamoli u vlast. Spremamo se za izbore i naš plan je da smijenimo ovu vlast i da Crna Gora dobije istinski proevropsku Vladu koja će završiti evropske integracije i učiniti zemlju 28. članicom EU”, zaključio je Vuković.