Putovanje automobilom duž albanske obale je nevjerovatno iskustvo. Na obali Jadranskog mora niče veliki broj turističkih odmarališta: u gradovima poput Velipoje, Šenđina, Drača i Valone grade se stotine novih stambenih zgrada i hotela. Infrastruktura se razvija u obliku šetališta s palmama, širokih bulevara i sunčanih trgova sa lijepim uličnim kafićima. Novi kvartovi se grade u skladu sa strogim urbanističkim standardima.

Mnogi turisti dolaze sa Kosova i zainteresovani su za odmor na plaži sa dobrom hranom i zanimljivim noćnim životom, sve po formuli 'more, sunce, pjesak'. Ali šta je sa onim turistima koji posjećuju Albaniju tražeći avanturu, čistu prirodu i mirnu obalu?

Preporučila bih im da prate priobalni put južno od Valone do Sarande. Na udaljenosti od 130 kilometara (najmanje tri sata vožnje), ovaj put nudi jedan od najživopisnijih i najspektakularnijih pogleda duž jadranske i jonske obale. Od Valone pratite stjenovite litice i prozirne plave vode Jadrana.

Južno od Orikona, put vodi u unutrašnjost. Brojna mala sela su raštrkana po padinama planina. Postepeno se vegetacija pretvara u borove šume: u Nacionalnom parku Ljogara možete da vidite tipične borove, nazvane 'Pisha Flamur' (flag pine odnosno bor u obliku zastave) po svojim ravnim vrhovima. Na vrhu prevoja Ljogara, veliki vidikovac (na 1000 metara nadmorske visine) pruža divan pogled na Jonsko more: strme padine spuštaju se skroz do obale. Strmi put sa mnogim oštrim krivinama ponovo vas približava moru, prolazeći pored slikovitih sela i pustih plaža. 

Inače, da li ste znali da je Julije Cezar prešao ovaj prevoj na konju još 48. godine prije naše ere, dok je bio na putu prema čuvenom zalivu Grama? Jedna od nezaboravnih pješačkih odnosno planinarskih ruta u Nacionalnom parku Ljogara zove se 'Cezarova staza'.

Jedna od najdužih pješćanih plaža na Albanskoj rivijeri je plaža Dhermi. Inače, ovo mjesto je omiljeno kod mladih kao destinacija za noćni život. 

Preporučujem vam da nadjete smještaj u mjestu Himara, gdje ima više pansiona i kampova duž plaže Livadh. Zaista divno mjesto, i očigledno veoma popularno – čak i u predsezoni ima dosta turista. Šta ćete večerati? Naravno, svježe mušule, specijalitet ovog kraja.

Sljedećeg dana nastavite putovanje ka Sarandi. Napravite pauzu kod tvrđave Porto Palermo i uživajte u bujnoj vegetaciji na padinama oko zaliva: ogromne agave sa cvjetovima visokim kao drveće. 

Da, priroda je spektakularna u ovom dijelu Albanske rivijere. Čudno je vidjeti duge i gotovo puste plaže, koje ponekad služe samo kao odmorište za stoku.

Nema mnogo saobraćaja na krivudavom i prilično opasnom putu. Farmeri prevoze mlijeko konjima i magarcima. S vremena na vrijeme, pastiri sa stadima ovaca i koza blokiraju put. 

Približavajući se Sarandi, pejzaž se ponovo mijenja. Ispred vas pojavljuju se desetine brda koja izgledaju kao zelene piramide. Nekada davno, padine su bile terasaste i zasađene maslinama i citrusnim drvećem. Njihov uzgoj je i dalje veoma važan, ali mnogi maslinjaci i terase citrusnog voća izgledaju zanemareni i napušteni - da li je ovaj način uzgoja voća i maslina previše spor i radno intenzivan da bi bio konkurentan drugim zemljama? 

Gradski pejzaž Sarande pojavljuje se čim stignete do obale. Još jedan lijep, sunčan grad nasuprot grčkom ostrvu Krf. Masovni turizam je ovde počeo prije mnogo godina. Ali iskreno govoreći, nadam se da će se preostali dio južne albanske rivijere moći spasiti od razvoja masovnog turizma. Pošto najvažniji putevi koji vode do Grčke prolaze kroz kontinentalni deo Albanije (Đirokastra), a dobra infrastruktura duž obale još uvek nedostaje, možda će ovaj region još nekoliko godina ostati skrivena tajna za avanturističke ljubitelje prirode...

(Fotografije: Marianne van Twillert-Wennekes, Paul Wennekes)

Tekst i fotografije su zaštićene autorskim pravima, prenošenje je dozvoljeno uz postavljanje linka i isticanje autora i izvora.