Juče je na Filološkom fakultetu u Nikšiću održana promocija zbornika koji sadrži petnaest radova posvećenih profesorici Vesni Kilibardi, kojoj, kako je istaknuto, pripada najveća zasluga za postavljanje temelja savremenih italijanstičkih studija u Crnoj Gori.
Zbornik „Crna Gora i Italija: književna i jezička prožimanja“ predstavlja omaž njenoj bogatoj naučnoj karijeri koju je izgradila na proučavanju kulturoloških, književnih i istorijskih prožimanjima dvije zemlje.
Predstavljanje su započele kratkom uvodnom riječju urednice, Olivera Popović i Deja Piletić, zatim profesorica sa katedre za njemački jezik, Jelena Knežević, potom profesorica Julijana Vučo sa beogradskog Univerziteta i profesorica Sanja Roić sa zagrebačkog Univerziteta. One su govorile ne samo o dragocjenim naučnim razmjenama kad su u pitanju jezik i kultura Crne Gore i Italije već i bezrezervnoj potrazi za čovjekom u svim „plimama i osjekama“ istraživanja na putu ka prijateljstvima koja traju i poslije nekoliko decenija.
U tom kontekstu, one su dale lijep primjer skladnih međuljudskih odnosa kojima se gradi naučna karijera, bezrezervnosti u podjeli znanja i iskustava u cilju građenja bolje perspektive. Sa tom namjerom je jedna od urednica zbornika, šefica katedre, Deja Piletić, u saradnji sa koleginicama, realizovala ispitivanje potreba studenatai analizu postojećih silabusa kako bi ustanovila da li odgovaraju studentskim potrebama u okvirima savremene glotodidaktike.
Kako je rečeno, radovi u zborniku grupisani su u dvije skupine: književne i jezičke studije prateći sve oblasti kojima se profesorica Kilibarda bavila tokom akademske karijere, kako neposredno, u toku naučno-istraživačke karijere tako i posredno kroz formiranje i rukovođenje studijskim programom za italijanski jezik.
Korice zbornika krasi slika Dimitrija Popovića, tematski usklađena sa imenom profesorice, pod nazivom „Flora“.
A meni je kao studentkinji italijanskog jezika bila posebna čast prisustvovati promociji in honorem koja je primjer međusobnog uvažavanja i poštovanja kolega na putu ka boljem sjutra, u društvu „intelektualne djece“ profesorice Kilibarde.