U saopštenju se navodi da je u Vrhovnom sudu održan radni sastanak na kojem su predstavljeni novi alati i metodologije za unapređenje efikasnosti i transparentnosti rada sudova, usmjereni na efikasnije upravljanje predmetima, kvalitetnije izvještavanje i jačanje transparentnosti pravosudnog sistema, u okviru projekta „Podrška Evropske unije (EU) vladavini prava u Crnoj Gori – EUROL 4 (2026–2028)“.

Kako su kazali iz Vrhovnog suda, jedan od ključnih alata je sistem elektronske sudske prakse, inovativan projekat koji su razvili taj sud i Sudski savjet, kao prvi sistem u crnogorskom pravosuđu zasnovan na vještačkoj inteligenciji.

Navodi se da je projekat u potpunosti realizovan internim kapacitetima, radom zaposlenih u Odjeljenju za IKT i multimediju Sekretarijata Sudskog savjeta.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić istakla je da savremeni izazovi sa kojima se suočava pravosudni sistem zahtijevaju kontinuirano prilagođavanje, odgovoran pristup i spremnost da se kroz inovacije unapređuje rad sudova, uvijek imajući u vidu ono što je suštinski važno – zaštitu prava građana i jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe.

„Uvođenje novih metodologija i savremenih alata predstavlja važan korak ka stvaranju efikasnijeg, dostupnijeg i transparentnijeg sudskog sistema”, kazala je Pavlićić.

Njihov cilj, kako je dodala, nije samo efikasnije postupanje u predmetima, već i unapređenje kvaliteta sudske prakse, bolje upravljanje resursima, ujednačavanje sudske prakse i jačanje profesionalnih kapaciteta nosilaca pravosudnih funkcija.

U saopštenju Vrhovnog suda navodi se da je poseban fokus stavljen na usklađenost sa regulativom EU u oblasti primjene vještačke inteligencije i zaštite ličnih podataka, čime su obezbijeđeni visoki standardi privatnosti, bezbjednosti i integriteta informacija.

Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler pohvalio je rezultate postignute do sada u okviru projekta EUROL 4.

„Rezultati koje je projekat EUROL 4 do sada ostvario u ovoj oblasti predstavljaju važan doprinos zatvaranju poglavlja u oblasti vladavine prava, odnosno poglavlja 23 i 24”, dodao je Satler.

On je naveo da je zadovoljan što je u okviru projekta razvijen praktičan i kvalitetan digitalni alat koji je uspješno testiran.

“Sljedeći korak je da ovaj sistem postane operativan u svim sudovima u Crnoj Gori do kraja naredne godine“, kazao je Satler.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je za malu državu, sa ograničenim brojem ljudi, veliki izazov graditi efikasan i moderan pravosudni sistem.

„Uprkos svakodnevnim problemima i opterećenjima sa kojima se suočavaju, ljudi u pravosuđu pokazali su da su profesionalci i da imaju kapacitet da odgovore najvišim standardima. Upravo kroz ovakve alate i sredstva pravimo stvarni napredak pravosuđa”, rekao je Božović.

Kako je dodao, njihov cilj je da Crna Gora, kada postane članica EU, bude respektabilan i pouzdan partner, sa sudskim odlukama koje će biti usklađene sa evropskim pravnim standardima i praksom evropskih sudova.

U saopštenju se navodi da se pilot faza projekta trenutno realizuje u Privrednom sudu.

Predsjednik suda Mladen Grdinić ocijenio je da je tim projektom dobijen savremeni i napredni sistem koji omogućava brzo i efikasno postizanje vidljivih rezultata u praksi.

„Obezbijeđeno je efikasno, precizno i jednostavno korišćenje aplikacije. Ovo je alat koji u kratkom roku može značajno doprinijeti ujednačavanju sudske prakse i jačanju pravne sigurnosti građana“, kazao je Grdinić.

Navodi se da će projekat elektronske sudske prakse uskoro početi da se primjenjuje i u Upravnom sudu Crne Gore, čime će, kako je saopšteno, crnogorsko sudstvo dodatno učvrstiti svoju poziciju jednog od lidera digitalne transformacije pravosudnih sistema u regionu.

Iz Vrhovnog suda rekli su da je na sastanku, osim AI sistema za elektronsku sudsku praksu, predstavljena i nova metodologija za godišnje izvještavanje sudova.

Nova metodologija, kako se dodaje, omogućiće standardizovano prikupljanje, obradu i analizu statističkih podataka, kao i unapređenje kvaliteta, transparentnosti i uporedivosti izvještavanja o radu sudova.

“Posebna pažnja posvećena je projektu ubrzanog rješavanja tipskih predmeta u Upravnom sudu, kroz unaprijeđenu trijažu predmeta, digitalne alate i novu organizaciju rada, što je već doprinijelo značajnom smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćenju očekivanog vremena trajanja postupaka u Upravnom sudu”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da će se projekat ubrzanog rješavanja tipskih predmeta u narednom periodu proširiti i na prekršajne sudove.

Iz Vrhovnog suda su naveli da su na sastanku predstavljeni i alati za unapređenje kvaliteta podataka u pravosuđu i kontrolni mehanizmi za pouzdanije evidentiranje i obradu podataka o sudskim predmetima, posebno u oblasti organizovanog kriminala i korupcije.