Iz Asocijacija Spektra kazalin su se dase 17. maja obilježava vMeđunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) u godini u kojo su, kako kažu, j antidemokratske struje postaju sve glasnije, a vlast i dalje koristi “nepripremljenost društva" i nemogućnost postizanja dogovora unutar većine kao izgovor za vlastitu pasivnost. Oni poručuju da dok vlast čeka "pravi trenutak", trans osobe i dalje čekaju osnovna ljudska prava

"Podsjećamo da ovo nije pitanje koje se tiče samo kvir zajednice, već crveni alarm za sve, jer institucija koja je spremna da zanemari jednu grupu pokazuje svima ostalima koliko je njihova vlastita zaštita uslovna i podložna političkim kompromisima. Odgovor na pitanje da li Crna Gora štiti svoje građane/ke zavisi od referentne tačke. Prema zakonima, djelimično da: antidiskriminatorni okvir postoji, zaštita od govora mržnje postoji. Ali ako pitate trans osobu koja nema dokumenta koja odražavaju ko je, i koju država je primorava da se podvrgne sterilizaciji da bi ih imala, ili osobu koja je doživjela nasilje i nije ga prijavila jer ne vjeruje da će institucije reagovati, ili aktivistkinju kojoj su upućene eksplicitne prijetnje otmicom i fizičkim nasiljem, dobićete drugačiji odgovor", navode iz Spektre. 

Nalazi Spektrinih istraživanja, kako navode, pokazuju da su iskustva uznemiravanja i maltretiranja među trans i rodno varijantnim osobama gotovo univerzalna i svakodnevna, dok većina nasilje ne prijavljuje upravo zbog nepovjerenja u institucije i straha od dodatne viktimizacije.

"To je direktna posljedica sistema koji zakone ne usvaja, a neprimjenjivanjem postojećih ne gradi mehanizme koji bi ih pretvorili u stvarnu zaštitu. Upravo zbog toga, dugogodišnji argument da za usvajanje zakona koji bi trans osobama omogućili osnovna ljudska prava i dostojanstven život treba pričekati da društvo bude spremno, nije samo pogrešan, već i neodgovoran", navodi Spektra.

Zakon o samoodređenju, isitču, ne postoji da bi reflektovao trenutne stavove javnosti, već da ih pomjeri.

"Upravo je to uradio i Zakon o životnom partnerstvu, nakon čijeg usvajanja je podrška istopolnim partnerima u javnosti značajno porasla. Stoga, ovaj argument nije potkovan analizama javnog mnijenja, već izgovor kojim donosioci odluka izbjegavaju da snose odgovornost za vlastitu pasivnost", poručuju iz Spektre. 

Crnogorsko društvo, kako kažu, nije monolitan blok, i činjenica je da uz glasove otpora postoje i glasovi bezrezervne podrške, koji nijesu marginalni niti na nivou statističke greške.

"Ovo je pokazalo i istraživanje CGO iz 2022. godine, u kojem je 45% ispitanika/ca smatralo da trans osobe ne treba da budu prinudno sterilisane da bi imale lična dokumenta koja odgovaraju njihovom identitetu i opisu. Svaljivanjem odgovornosti na društvo, vlast, uz to što bira da sluša samo jedan njegov dio, aktivno kreira kontekst koji navodi kao prepreku", navodi Spektra. 

Svaki zakon, kako kažu, ove vrste koji danas funkcioniše kao norma naišao je u momentu usvajanja na otpor dijela javnosti, i taj otpor nije bio argument da se čeka, već da se radi.

"Ako vladajuća većina sumnja da postoji snažan otpor pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, to nije signal da usvajanje Zakona o samoodređenju treba pauzirati. Naprotiv, time samo priznaju da rade loš posao kada su u pitanju edukacija, sprečavanje diskriminacije, i promocija ljudskih prava, – sve što je i dalje isključivo na leđima nevladinih organizacija", navode iz Spektre. 

Isitču da Crna Gora ima antidiskriminacioniokvir, ima strategije, ima EU obaveze i ima Nacrt zakona o samoodređenju koji čeka u fioci dok mandati prolaze. Ono što nema je političku volju oblikovanjem funkcionalnog sistema za kvir zajednicu i time za sve.

"Pozivamo Vladu i poslanice i poslanike da 17. maj obilježe ne izjavama, već konkretnim zakonodavnim korakom: usvajanjem Zakona o samoodređenju, na kojem se radilo gotovo deceniju, i koji je predviđen i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a koji je osnova bez koje sve ostalo ostaje na papiru", poručuje Spektra.