Institut za medije izrazio je danas ozbiljnu zabrinutost povodom oslobađajuće presude Osnovnog suda u Beranama u predmetu protiv Danka Femića, optuženog za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića.

Smatraju da ovakva presuda i prethodno postupanje policije i tužilaštva u ovom slučaju, institucinalizuje toleranciju nasilja nad novinarima.

“Vasiljević i Pejović su napadnuti na radnom zadatku, izvještravajući o događaju od javnog intersa, postavljanju, pa uklanjanju, spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Prema optužnici, Femić je fotoreporterima na silu oduzeo fotoapart i uz prijetnju smrću natjerao ih da izbrišu snimljeni materijal. On je na suđenju negirao krivicu, ali je priznao da je oduzeo nivinarsku opremu, izvadio memorijsku karticu i bateriju”, podsjećaju.

Smatraju da ovakva odluka otvara pitanje o stepenu institucionalne zaštite medijskih radnika u Crnoj Gori i toleranciji nasilja nad novinarima, na šta su u reagovanju na presudu ukazali Vasiljević i Pejović.

“To posebno imajući u vidu da je slučaj nasilja nad fotoreporetrima Pobjede I Vijesti ,koji su pokušali da dokumentuju uklanjanje spomenika Đurišiću, pratilo niz propusta u postupanju nadležnih. Na događaju nije bilo uniformisanih policajaca, oštećeni su pozvani da daju izjavu u policiju u Beranama tek nakon što je im je to naloženo iz Podgorice, oduzeti aparati nijesu vještačeni dva mjeseca nakon događaja”, ističu iz Instituta za medije.

Posebno je, kažu, problematično što ovakve presude mogu proizvesti obeshrabrujući efekat na rad novinara i normalizovati nasilje nad njima.

“Pozdravljamo odluku sudije suda u Beranama Ivana Došljaka da u odvojenom postupku, za isto krivično djelo i slučaj, a zbog prinude na štetu fotoreportera Borisa Pejovića, sa po pola godine kućnog pritvora, kazni Nikolu Raičeviča i Milića Ralevića. Ova presuda, međutim dodatno problematizuje odluku suda u slučaju protiv Femića”, ukazuju.

Institut za medije podsjeća da bezbjednost novinara nije privatno, već duboko javno i demokratsko pitanje.

“Svaki napad, prijetnja, zastrašivanje ili pokušaj sprečavanja novinara i fotoreportera da dokumentuju događaje od javnog interesa predstavlja udar ne samo na pojedinca, već i na slobodu izražavanja i pravo građana da znaju”, poručuju iz Instituta za medije.

Zato, kako dodaju, očekuju da nadležne institucije, uključujući tužilaštvo i sudove, u svim predmetima koji se tiču napada na novinare postupaju sa posebnom pažnjom, senzibilitetom i sviješću o društvenoj težini takvih djela.

“Takođe smatramo da je neophodno kontinuirano jačati praksu zaštite novinara kroz efikasnije istrage, dosljednije procesuiranje i sudske odluke koje neće ostavljati prostor za relativizaciju nasilja i pritisaka nad medijskim radnicima.Institut za medije će nastaviti da pažljivo prati ovaj i druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na odgovornosti institucija da obezbijede sigurno okruženje za rad medija”, zaključuju u saopštenju.