Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uoči dvije decenije od obnove nezavisnosti, šalje do sada najdirektnije političke poruke — o selektivnoj pravdi, odgovornosti institucija, evropskoj budućnosti države i granicama preko kojih, kako tvrdi, nikada neće preći zarad političkog kompromisa.

U razgovoru za Portal ETV, Milatović otvoreno poručuje da Crna Gora više ne može opstajati kao sistem u kojem „niko nije odgovoran”, upozorava da pravosuđe mora jednako tretirati običnog građanina i najmoćnije pojedince, te insistira da država mora konačno dati odgovore o porijeklu enormnog bogatstva stečenog tokom tranzicije.

Govoreći o evropskom putu zemlje, predsjednik Crne Gore tvrdi da će samit u Tivtu 5. juna poslati „tri snažne poruke Evropi”, među kojima je i ona da Crna Gora treba da postane članica Evropske unije do 2028. godine. Istovremeno priznaje da država i dalje ima ozbiljne unutrašnje slabosti — od neefikasnog pravosuđa do potrebe za dubinskim institucionalnim reformama.

Milatović u intervjuu govori i o svom mandatu, političkim pritiscima, ustavnim granicama funkcije predsjednika, ali i o tome zašto, kako kaže, nikada neće pristati na kompromise koji ugrožavaju građanski karakter države, javni interes i evropski kurs Crne Gore.

Izjavili ste da „istinska pravda počinje tamo gdje nema selekcije”, te da svaki slučaj mora imati jasan epilog i vidljivu odgovornost. Šta to konkretno znači?

Milatović: To znači da zakon ne smije da bira predmete i ljude po kojima će postupati.

Država mora mnogo brže i ozbiljnije da se bavi ugovorima, koncesijama, tenderima, arbitražama i odlukama koje građane koštaju milione. Pravda je kada građani znaju ko je potpisao sumnjivu odluku, ko je prekršio zakon, ko je oštetio državu i ko će za to da odgovara.

Crna Gora ne može da ide u Evropsku uniju sa pravdom koja je brza za slabe, a spora za moćne. To mora da se promijeni.

Da li to znači da u djelovanju državnih organa prepoznajete elemente selektivne pravde? Ukoliko je odgovor potvrdan, možete li navesti konkretne primjere i oblasti u kojima je ona najizraženija?

Milatović: Građani prepoznaju selektivnost kada vide da se neki slučajevi otvaraju za jedan dan, a neki stoje u mjestu godinama pa i decenijama.

Sve dok “pobjednici tranzicije”, i bivši i sadašnji, koji su sticali bogatstvo pod sumnjivim okolnostima, ne budu pozvani da dokažu porijeklo svoje imovine – Crna Gora neće biti pravedno društvo. Primjeri su brojni, znamo ih i ja i vi. Problem je što ne znamo kako su to bogatstvo stekli, da li zbog političkih, prijateljskih i poslovnih kombinacija sa pojedinim funkcionerima ili inovativnim privrednim poduhvatima. Ovo je pitanje na koje jedino nadležne institucije mogu da daju odgovor.

Te institucije moraju da sprovode zakone isto prema običnom građaninu, ministru, direktoru u državnom preduzeću i prema svakom ko potpisuje odluke u ime države.

Sistem koji isporučuje zastarelost umjesto efikasnosti, koji nije u stanju da one koji su pravosnažno osuđeni privede pravdi, koji godinama nije sposoban da pronađe osumnjičene za najteža krivična djela – zahtijeva odgovornost i reforme.

CRNA GORA VIŠE NE SMIJE BITI DRŽAVA BEZ ODGOVORNIH

Da li danas u Crnoj Gori preovladava institucionalna odgovornost ili institucionalna neodgovornost i gdje vidite ključne tačke odgovornosti?

Milatović: Preovladava opasna navika da se ne preuzima odgovornost. Kada zakon nije dobar, kažu da ga je tražila Evropa. Kada ugovor nije jasan, kažu da je to posao eksperata. Kada se napravi šteta niko nije odgovoran. Tako država ne može da funkcioniše.

Ključ odgovornosti je u Vladi, Skupštini, pravosuđu i nezavisnim institucijama. Vlada mora da predlaže zakone koji su ustavni, jasni i provjereni. Skupština mora da čita zakone, raspravlja o njima i kontroliše izvršnu vlast. Pravosuđe mora da završava postupke, a nezavisne institucije moraju da štite javni interes.

Crna Gora ne smije više da bude sistem u kojem niko nije odgovoran.

IZ TIVTA ĆE EVROPI BITI POSLATE TRI SNAŽNE PORUKE

Crna Gora će 5. juna biti centar Evrope. Događaj je od izuzetnog značaja, a značajno ste doprinijeli da se on dogodi. Kako gledate na taj samit?

Milatović: U godini kada obilježavamo 20 godina od obnove nezavisnosti, cijela Evropa dolazi u Crnu Goru. Radi se o najvećem događaju ove vrste u istoriji Crne Gore i zadovoljstvo mi je što ću biti njegov domaćin. Samit u Tivtu je rezultat povjerenja koje sam izgradio sa najvažnijim donosiocima odluka u EU. Moj tim, u koordinaciji sa drugim nadležnim organima i partnerima iz EU, radi veoma posvećeno i odgovorno kako bi organizacija ovog izuzetno zahtjevog događaja bila uspješno obavljena.

Iz Tivta će biti poslate tri snažne poruke: Prva, da je Crna Gora spremna da postane članica EU i da bi to trebalo da se desi do 2028. godine; Druga, da će primjer Crne Gore biti podsticaj i za ostale zemlje kandidate da se reforme i nova politička kultura isplate; I treća, da nam je, naročito u kontekstu trenutnih globalnih izazova, više nego ikada potreban evrooptimizam.

EVROPI ĆEMO PREDSTAVITI ISTINU

Šta ćemo tada suštinski predstaviti Evropi, stabilan i funkcionalan sistem spreman za narednu fazu integracija ili državu koja se i dalje suočava sa ozbiljnim unutrašnjim slabostima?

Milatović: Predstavićemo istinu. I to je najbolji način da se Crna Gora predstavi Evropi.

Predstavićemo državu koja ima istorijsku šansu da bude prva naredna članica EU. Državu članicu NATO saveza. Državu u kojoj građani snažno podržavaju evropski put i koja već godinama unazad u potpunosti usklađuje svoju vanjsku politiku sa EU. Državu koja ima regionalni kredibilitet i jasnu evropsku orijentaciju.

Ali ne smijemo sakriti izazove sa kojima se suočavamo. Pravosuđe i dalje nije dovoljno efikasno. Institucije moraju biti profesionalnije. Javna imovina ne smije biti politički plijen. Borba protiv korupcije mora biti intezivirana a Ustavni sud kompletan. Izborna reforma mora biti sprovedena. Ovo su naši zadaci koje, u narednom periodu, moramo uspješno riješiti.

CILJ JE DA MANDAT ZAVRŠIM U CRNOJ GORI KOJA JE ČLANICA EU

Na šta ste lično najponosniji u dosadašnjem mandatu, kada je riječ o konkretnim i mjerljivim rezultatima, izvan političke retorike?

Milatović: Preuzimanje mandata u maju 2023. godine odvijalo se u ambijentu duboke političke i institucionalne paralize — u okolnostima raspuštene Skupštine, Vlade u tehničkom mandatu i nefunkcionalnog pravosuđa koje je bilo u dugotrajnom v.d. stanju. Uprkos takvom nasljeđu, postavio sam ambiciozan, ali dostižan cilj: Crna Gora u Evropskoj uniji do 2028. godine. Taj zadatak postao je glavni prioritet mog djelovanja, a svaka spoljnopolitička aktivnost i unutrašnja odluka bila je usmjerena na uvjeravanje partnera u Briselu, ali i naših građana, da Crna Gora posjeduje kapacitet za taj istorijski iskorak.

Simbolično, cilj mi je da se završetak mog prvog mandata poklopi sa punopravnim članstvom u Uniji (2028), što bi predstavljalo postignuće trajnije od bilo koje dnevne političke pobjede, čak i od one istorijske pobjede na predsjedničkim izborima, kada su građani Crne Gore upravo i izabrali evropsku budućnost umjesto balkanskih tumaranja.

Dosadašnji napori i potvrda novog međunarodnog kredibiliteta Crne Gore krunisani su domaćinstvom pomenutog Samita u Tivtu, ali i pozivom da se obratim Evropskom parlamentu u junu. To nije samo lično priznanje, već dokaz da je Crna Gora na pravom putu. U narednom periodu, nastaviću beskompromisno da doprinosim tom cilju, insistirajući na suštinskim reformama koje će našu zemlju trajno uvesti u krug razvijenih evropskih demokratija.

Istovremeno, po prvi put od obnove nezavisnosti građani u Crnoj Gori imaju u Predsjedniku države svoj glas kada se javni i državni interes dovodi u pitanje od strane drugih donosioca odluka.

To znači da se zakoni, ugovori, važne odluke više ne donose u tišini samo zato što postoji politička trgovina ili dogovor moćnika. Sada građani znaju da svaka odluka mora proći test Ustava, javnog interesa i evropskih pravila.

Nažalost, instrumenti djelovanja Predsjednika države su u Crnoj Gori poprilično limitirani bez obzira što je to jedino mjesto koje građani direktno biraju na izborima.

TRI STUBA MODERNE CRNE GORE

Koje ćete konkretne korake preduzeti do kraja mandata po kojima će Vas građani moći jasno ocijeniti i za šta ste spremni da snosite ličnu političku odgovornost ukoliko ti rezultati izostanu?

Milatović: Moje predsjedničko djelovanje počiva na tri neraskidiva stuba koji definišu pravac moderne Crne Gore. Prioritet je finalizacija procesa pristupanja Evropskoj uniji, kao generacijskog cilja koji nema alternativu. Taj put prati beskompromisna zaštita ustavnosti i zakonitosti, kojom se, u okviru mojih nadležnosti, garantuje stabilnost pravnog poretka i institucija. Konačno, moj rad je posvećen snaženju građanskog karaktera države, uz duboko uvažavanje nacionalnih i vjerskih posebnosti svakog pojedinca. Kroz ovaj sklad evropskih težnji, vladavine prava i inkluzivnog društva, nastojim biti čuvar stabilnosti i zagovornik Crne Gore u kojoj se svako osjeća uvaženo i zaštićeno.

NIJE DOVOLJNO ZAŠTITITI USTAV — TO TREBA OBJASNITI GRAĐANIMA

Možete li izdvojiti jednu odluku ili potez iz Vašeg mandata koji biste danas drugačije postavili i šta ste iz tog iskustva naučili?

Milatović: Dosadašnje iskustvo na funkciji Predsjednika države naučilo me je da ispravnost odluke često zavisi od načina na koji je ona komunicirana; uvidio sam da su određeni potezi zahtijevali ranije, jednostavnije i direktnije obrazloženje kako bi bili u potpunosti shvaćeni.

U Crnoj Gori nije dovoljno zaštititi Ustav. Mora se i objasniti građanima šta ta odluka znači za njihov život. Ako se vrati zakon, građani moraju da znaju da se ne brani procedura zbog procedure, već njihov novac, njihova imovina, njihova prava i jednakost pred zakonom.

Obavljati ovu dužnost znači imati odgovornost i spremnost da se saslušaju i razumiju različiti, često suprotstavljeni politički i ideološki stavovi. Iako je takav proces inkluzivnosti i uvažavanja drugačijih uvjerenja izuzetno zahtjevan, on ostaje jedini ispravan put ka istinskom društvenom razumijevanju i stabilnosti.

NE MOŽE BITI KOMPROMISA OKO EVROPSKE CRNE GORE

Postoji li jasna granica preko koje ne biste prešli zarad političkog kompromisa i možete li navesti konkretan primer situacije u kojoj biste odlučno rekli „ne”, čak i po cijenu političkih posljedica?

Milatović: Prije ulaska u politiku bio sam i obrazovno i profesionalno ostvaren, tako da politiku ne vidim kao nešto zbog čega bih žrtvovao bilo koji životni princip. U crnogorskoj politici je previse onih koji su čitav život političari i koji se, van te djelatnosti, nijesu profesionalno ostvarili. Oni su prinuđeni da svakodnevno prave kompromise ne bi li održali poziciju koju imaju. Nijesam jedan od takvih pa mi je i pozicija značajno drugačija.

Ne može biti kompromisa oko zakona koji je neustavan. Ne može biti kompromisa oko netransparentnog ugovora koji šteti državnom interesu. Ne može biti kompromisa oko bezbjednosnih zakona koji zadiru u prava građana bez kontrole. Ne može biti kompromisa oko pokušaja da se Crna Gora pretvori u državu naroda umjesto državu građana. I ne može biti kompromisa oko evropske Crne Gore.

DRŽAVA MORA DA RADI ZA GRAĐANE

Kakvu Crnu Goru želite da ostavite budućim generacijama?

Milatović: Crnu Goru u kojoj dijete ne mora da ode da bi uspjelo, kao što je to bio slučaj sa mnogima do sada, uključujući i mene. Crnu Goru u kojoj mladi čovjek ne traži vezu za posao, pacijent ne traži vezu za pregled i bolje mjesto na listi za čekanje, preduzetnik ne traži vezu za dozvolu, a građanin ne traži vezu da bi dobio ono što mu po zakonu pripada.

Crnu Goru u kojoj sjever ne služi samo za predizborne posjete, već za proizvodnju, turizam, poljoprivredu, obrazovanje i život. Crnu Goru u kojoj more ne betoniramo, nego ga tretiramo kao resurs od kojeg živimo i obezbjeđujemo razvoj. Crnu Goru u kojoj državna imovina nije šansa za partijsku trgovinu.

Crnu Goru u EU, ali ne kao siromašnog rođaka i posljednju u redu, već kao uređenu, solidarnu i ekonomski snažnu državu.

To je smisao 21. maja poslije 20 godina. Nije dovoljno da imamo državu. Država mora da radi za građane.