Evropske vlade su danas odbacile prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina da bivši njemački kancelar Gerhard Šreder predstavlja Evropu u mogućim budućim razgovorima sa Moskvom o bezbjednosti na kontinentu, javlja Rojters.

Putin je u subotu izjavio da vjeruje kako se rat u Ukrajini približava kraju i da bi bio spreman da pregovara o novim bezbjednosnim aranžmanima za Evropu, pri čemu je naveo Šredera kao svog preferiranog partnera za razgovore.

Međutim, ministri vanjskih poslova Evropske unije, dolazeći na sastanak u Briselu, izrazili su sumnju da je Rusija zaista spremna da okonča rat i iskreno pregovara o miru i bezbjednosti u Evropi.

Oni su odbacili bilo kakvu ulogu za Šredera, koji je radio za ruske državne kompanije i njegovao bliske odnose sa Putinom.

„Jasno je zašto Putin želi da upravo on bude ta osoba, jer bi, zapravo, sjedio na obje strane pregovaračkog stola. Ako bismo Rusiji dali pravo da u naše ime bira pregovarača, to ne bi bilo naročito mudro”, rekla je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas novinarima.

Njemački ministar za evropska pitanja Ginter Krihbaum izjavio je da Šreder, koji je bio kancelar od 1998. do 2005. godine, nema kredibilitet da bude „pošten posrednik“.

„On je, i nesumnjivo je bio, pod snažnim uticajem Putina. Bliska prijateljstva mogu biti legitimna bilo gdje u svijetu, ali ne pomažu da neko bude doživljen kao nepristrasan posrednik“, rekao je Krihbaum.

Evropska unija vodi politiku izolacije Rusije od invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine. Uvela je sankcije i održavala veoma malo političkih i diplomatskih kontakata na visokom nivou sa Rusijom.

Međutim, kako pregovori koje predvode Sjedinjene Američke Države o okončanju sukoba daju malo rezultata, dok se Vašington fokusira na rat u Iranu, pojedini evropski zvaničnici pozvali su EU da razmotri direktne razgovore sa Moskvom, moguće uz posredovanje specijalnog izaslanika.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je prošle sedmice da razgovara sa drugim liderima EU „kako bismo se organizovali i utvrdili šta nam je potrebno“ za razgovore sa Rusijom kada „dođe pravi trenutak“.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da bi EU mogla biti uključena u pregovore koji bi bili „komplementarni“ pregovorima pod vođstvom SAD-a, ali nije iznio dodatne detalje.

„Mogli bismo razgovarati o novoj ulozi Evrope. Imamo glavne mirovne pregovore pod vođstvom SAD-a i taj kanal nam je potreban... ali Evropa takođe može odigrati svoju ulogu”, rekao je novinarima u Briselu.

Kalas i nekoliko ministara izjavili su da EU najprije treba da poveća pritisak na Rusiju i definiše šta želi postići eventualnim pregovorima prije nego što razmatra razgovore ili izbor predstavnika.

„Nije riječ o izboru neke osobe. Treba da se vratimo osnovama, a osnova je da pripremimo instrumente za pritisak na Rusiju”, rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budris.

Austrijska ministarka vanjskih poslova Beate Majnl-Rajzinger izjavila je da je vrijeme da se EU aktivnije uključi u razgovore sa Rusijom i imenuje pregovarački tim.

„Ali o tome ćemo odlučiti mi, Rusija neće odlučivati umjesto nas“, poručila je ona.