Crna Gora je potrebna Evropskoj uniji, a elementi koji su trenutno na stolu ukazuju da postoji veoma pozitivan napredak i da je zemlja na dobrom putu da postane prva sljedeća članica bloka, ali ne mogu reći hoće li se to dogoditi u naredne dvije godine, jer to zavisi od Kopenhaških kriterijuma.

To navodi profesor međunarodnih odnosa iz Katalonije i nekadašnji član Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Žordi Šukla.

On je, u razgovoru za Pobjedu ocijenio da, kada je posrijedi proširenje Unije, termin „pozitivno raspoloženje“ koji se trenutno koristi, nije prava riječ.

“Rad u toku je pravi koncept sa ovih 14 zatvorenih poglavlja u okviru ukupnih pregovora Crne Gore”, ističe Šukla.

Ponovio je da je uvjeren da Crna Gora potrebna Evropskoj uniji, ali i naglasio da sama Unija, u geopolitičkom smislu, mora da stabilizuje politiku susjedstva.

“To znači da mora da donese jasne i dalekosežne odluke o Zapadnom Balkanu i drugim granicama, posebno kada je riječ Moldaviji. Potreban je poseban pristup i status za Ukrajinu”, smatra on.

Ističe i kako, geopolitički gledano, Evropa više nema pravo da govori o zamoru od proširenja i nekim, kako je rekao, birokratskim konceptima.

“Jer sada živimo u drugačijem svijetu. Nalazimo se u procesu rekonfiguracije svijeta. Prvi put od Drugog svjetskog rata, Evropa ima svijest o tome da ne može stopostotno da živi oslonjena na jednu od dvije prijestonice Hladnog rata. Ni na jednu, ni na drugu”, naglašava Šukla.

Zato, dodaje on, Evropa mora da produbi i proširi integraciju.

“A među svim kandidatima jasno je da će sljedeća biti Crna Gora. I nadam se da će to biti za dvije godine”, kaže Šukla.

Govoreći o ostalim državama Zapadnog Balkana, sagovornik Pobjede smatra da Albanija ima jasno otvoren pravac ka Evropskoj uniji i najveću stopu podrške za integraciju među građanima.

“Čak i veću nego u Crnoj Gori”, navodi on.

Kada je riječ o Srbiji, Šukla ističe kako je ona „suspendovana zbog trenutne realnosti“.

“Srbija mora da donese odluku o svojoj budućnosti. Ne smije praviti greške poput one koju je Ukrajina napravila 2014. godine pokušavajući da igra u dvije sobe, odnosno da sjedi na dvije stolice. Igrati i s jednima i s drugima je, u aktuelnoj geopolitičkoj dinamici, nemoguće. Dovoljno je pogledati razvoj krize u Ukrajini 2014. godine. Srbija mora da razumije posljedice ove dvostruke krize. Veoma je važno pratiti razvoj događaja u Ukrajini, jer bi to moglo biti upozorenje za Srbe”, naglašava Šukla.

Govoreći o Kosovu, Šukla navodi da kao Španac ima pomalo „nepromišljeno mišljenje“ o toj zemlji.

“Mogu samo da naglasim da je posljednja dužnost bivšeg visokog predstavnika Evropske unije Žozepa Borelja, koji je takođe Španac i Katalonac, bila pokušaj pronalaženja kompromisa u razgovorima između Prištine i Beograda. Mislim da je to veoma pozitivno i da je to budućnost”, kazao je Šukla.

On poručuje i kako, u integracionom kontekstu Zapadnog Balkana, ne možemo govoriti o proširenju Evropske unije jer je taj region, objašnjava on, već okružen država članicama, poput Grčke, Bugarske, Rumunije i Hrvatske.

“Dakle, to nije proširenje. To je konsolidacija. To je jedina moguća opcija. Ta opcija nije neutralnost, niti igranje dvostruke igre”, zaključio je Šukla.

Zapadni Balkan je vještački koncept

Žordi Šukla jedan je od autora knjige „Geopolitika i demokratija na terenu“ koju je pisao u saradnji sa nekadašnjim šefovima diplomatija Crne Gore, Hrvatske i Izraela, Gruzije i Švedske Miodragom Vlahovićem, Vesnom Pusić, Šlomom Ben Amijem, Tinatinom Kidašeli i Sesilijom Malstrom.

U tom kontekstu, Šukla kaže kako je riječ o „knjizi bez talenta“.

“Ne za mene, već za ostale autore, jer im je svima zajedničko to što su svi bivši ministri inostranih poslova svojih zemalja. Pozvao sam ih u svojstvu bivšeg političara, a sada profesora međunarodnih odnosa, da iznesu svoja svjedočenja, ne o diplomatiji u teorijskom smislu, već na terenu, odnosno o praktičnom pristupu diplomatiji i načinu upravljanja kategorijama i realnostima diplomatije. Izrael nije laka zemlja kada je riječ o diplomatiji, kao što ni Hrvatska i kraj Jugoslavije nijesu laki za razgovor. Sesilija Malmstrom je bila uključena kao evropska komesarka za pitanja granica i granične politike Evropske unije, a Crna Gora sada obilježava 20. godišnjicu svoje nezavisnosti”, navodi Šukla.

Dodaje i kako ima posebno interesovanje za dva dijela Evrope.

“Jedan je Balkan, odnosno takozvani Zapadni Balkan, što smatram vještačkim konceptom. Drugi je Južni Kavkaz. Upravo Tinati Kidašeli, kao bivša ministarka Gruzije, predstavlja dobro svjedočanstvo Južnog Kavkaza”, objasnio je Šukla.