Identitetska pitanja u Crnoj Gori više nijesu samo unutrašnje političko pitanje, već su postala i tema od evropskog značaja, ocijenila je centralnoj informativnoj emisiji ''24 sata'', na Televiziji E izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, uz upozorenje da zemlja može propustiti još jednu priliku u procesu evropskih integracija.

Države članice Evropske unije već pažljivije prate situaciju u Crnoj Gori jer će, kako je istakla Uljarević, u konačnici odlučivati o ratifikaciji ugovora o pristupanju. Ona je dodala da se time šalje poruka da su identitetska pitanja prevazišla unutrašnji okvir i postala dio evropskog političkog i vrijednosnog prostora.

“One su sada postale i evropsko pitanje, odnosno pitanje kojim se bave i u Evropi i koje gledaju kroz okvir koji je dosad u nekim aspektima izostajao — vrijednosni”, navela je ona.

Uljarević smatra da se izjave premijera Milojka Spajića ne mogu ozbiljno analizirati sa političkog ili sociološkog aspekta.

“Mislim da su i poslanici koji su danas postavljali pitanja na premijerskom satu htjeli to da razobliče, nego što su očekivali ozbiljne odgovore, koji nažalost izostaju kada je riječ o premijerovim nastupima”, kazala je ona.

Govoreći o ocjenama evropskog izvjestioca za Crnu Goru Marijana Šareca, Uljarević je ocijenila da su one došle kasno.

“On je pokazao priličnu trpeljivost kada je riječ o ponašanju Andrije Mandića. Podsjetiću da nije tu bilo mnogo kritika sa njegove strane ni oko skoro jednogodišnje blokade izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge od strane predsjednika parlamenta, iako je izvjestilac Šarec dolazio više puta u Crnu Goru i mogao se prosto javno osvrnuti na to i bilo mu je ukazano na taj problem”, kazala je Uljarević.

Kazala je i da je ovo što je sada rekao za Crnu Goru mnogo opasnije, jer se šalje poruka da je situacija gora nego prije godinu dana.

Prema njenim riječima, te poruke dodatno utiču na percepciju država članica EU koje odlučuju o daljem toku pristupanja.

“To slušaju države članice koje su već počele malo pažljivije da prate situaciju, jer one će trebati u konačnici da odlučuju da li će ratifikovati ugovor o pristupanju Crne Goreili ne. To postaje opasnije zato što šalje poruku da je situacija gora danas nego prije godinu dana i na drugoj strani da su identitetske teme, a to bi trebala da bude poruka i našim političarima, prevazišle ono što je naš unutrašnji okvir. One su sad postale i evropsko pitanje, odnosno pitanje kojim se bave i u Evropii koje gledaju kroz okvir, koji je dosad u nekim aspektima izostajao- vrijednosni”, kazala je Uljarević.

Ona smatra da je crnogorski paradoks to što se formalno napreduje ka EU, ali suštinski nazaduje naročito u ključnim oblastima.

“To je rezultat hronično dugog simuliranja reformi”, ocijenila je ona.

Dodala je da više nije dovoljno brojati zatvorena poglavlja.

“Ne gleda se samo koliko je poglavlja zatvoreno, već šta stoji iza svega toga”, istakla je Uljarević.

Ona je upozorila da postoji rizik od nove propuštene prilike.

Govoreći o medijima i javnom servisu, navela je da se zakoni ne primjenjuju dosljedno.

“Ako imate situaciju da se pravosnažne sudske presude ne primjenjuju, to je alarm. Pogledajte na šta liči naš javni servis koji nerijetko širi i dezinformacije i različite vrste relativizacije i manipulacija, a da ne pričamo o tome da je on u mnogočemu zapravo dnevnik jedne vlasti u kojem nemate tu vrstu diverziteta i pluralizma mišljenja koje bi trebalo da nosi jedan takav javni servis”, rekla je Uljarević.

Smatra da je prepreka Crnoj Gori usvajanje zakona o MUP-u i ANB-u, kao i izostanak izborne reforme, što je jedna opomena POSP-a koja će stizati i sa drugih adresa.

Istakla je i da su, osim pravosuđa koje je iznimno važno za vladavinu prava i njenu učinkovitost, izborna reforma i bezbjednosni sektor neki od ključnih elemenata po kojima se mjeri koliko smo jedna razvijena demokratija

“Posebno brine što jedna partija kontroliše bezbjednosni sektor i ozbiljno ga zloupotrebljava”, navela je ona.

Uljarević je istakla da nema nikakve dileme da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije govorio istinu kad je tvrdio da je Zakon o MUP-u usaglašen sa EU zakonima, ili kada se tvrdilo da je Zakon o ANB-u usaglašen.

“Ta dva zakona su se pojavila i u tom dokumentu, koliko mi je poznato, oni se pojavljuju i u komunikacijama sa različitih strana, a ova Vlada dobija sada već na nedjeljnom nivou određene zadatke koje ne uspijeva da ispuni. Istovremeno imamo i najglomazniju administraciju i jedan od pokazatelja koliko je to sve zapravo samo površno su ovi oblici lobiranja koje vidimo uposljednjem periodu. Ja mislim da tu uopšte ne postoji jasna strategija, kao da u Vladi ne razumiju koje su to države članice sa kojima treba posebno pregovarati”, naglasila je Uljarević.

U Deklaraciji POSP-a, ističe Uljarević, se nalazi rečenica koja ju je veoma obradovala, jer je Vlada faktički isključila civilni sektor iz svih procesa.

“Upravo POSP opominje da to ne može tako i da mora da se vrati civilni sektor i da moraju da postoje smislene konsultacije. Ako nama treba neko iz Brisela da govori kako uključujemo društvo to je dovoljno jasna poruka koliko ljudi koji vode taj proces to ne znaju. Konačno se stiče utisak da se te reforme koje se sprovode vrlo sporo i nevoljno, zarad Brisela, a nema svijesti o tome da je to potreba našeg društva”, rekla je Uljarević.

Na kraju je komentarisala i izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o navodnoj antisrpskoj histeriji u Crnoj Gori, o identitetskim promjenama u vrhu vlasti, da oni koji su bili Srbi to više nijesu Uljarević cijeni da su to interne poruke građanima i građankama Srbije koje stalno hrani pričom o ugroženosti.

“Ta priča ima i eksterni karakter, ne samo prema Crnoj Gori nego i prema region”, ocijenila je Uljarević dodajući da se radi o političkoj agendi koja koristi identitetska pitanja za širi uticaj.