U podnesku njegovih advokata Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove, koji ga je osudio, navedeno je da je postupak protiv njega počeo njegovom dobrovoljnom predajom i prvim pojavljivanjem pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju 2003. godine.

Napomenuto je da je već 10 godina u pritvoru, odnosno zatvoru, što je dvije trećine izrečene kazne.

"Stanišić ne traži suosjećanje, već samo određeno razumijevanje i malo milosti. Ima 76 godina i narušenog je zdravlja. Prijevremenim puštanjem na slobodu omogućio bi mu se mali, ali neprocjenjiv, posljednji period života kod kuće sa suprugom i sinom te u svojoj zajednici. Suprotno tome, odbijanje ovog zahtjeva najvjerovatnije bi ga osudilo na usamljenu smrt u udaljenom zatvoru", istaknuto je u zahtjevu.

Stanišićevi advokati su naveli da su krivična djela počinjena udruženim zločinačkim poduhvatom (UZP) nesumnjivo bila ozbiljna, ali da su djela za koja je on osuđen donji raspon težine u odnosu na osuđene po osnovu odgovornosti za UZP pred Haškim tribunalom.

"Tokom sudskog postupka, koji je trajao duže od 20 godina, oslobođen je većine činjeničnih navoda iz optužnice. Shodno tome, težina krivičnih djela za koja je osuđen odražava se u kazni koja je samo tri godine duža od prvobitne presude njemu za pomaganje i podržavanje te je blaža u odnosu na većinu presuda pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju i Mehanizmom za učešće u UZP-u", naglašeno je u zahtjevu.

Iako priznaje ozbiljnost svojih djela i njihov težak utjecaj na žrtve, dodaje se u podnesku, težina tih djela i doprinos za koji je osuđen je, kako je ocijenjeno, na najnižem nivou u poređenju s većinom onih kojima je odobreno prijevremeno puštanje na slobodu.

U podnesku se tvrdi da duboko žali i da se izvinjava za svoje zločine, posebno nakon presude kojoj je prethodio 20-godišnji sudski postupak. Također se tvrdi da poštuje i prihvata presudu.

"On je oduvijek u potpunosti prihvatao da su Srbi počinili zločine nad nevinim žrtvama i nema namjeru da tu istinu negira sada ili u budućnosti. Zaista, on prihvata da su zločini, koje su počinili Srbi, počinjeni i da su predstavljali tragediju za hrvatske i bosanske žrtve, kao i za Srbiju", istaknuto je u zahtjevu podnesenom 10. marta ove godine.

U završnici zahtjeva je naglašeno da je Stanišić spreman sarađivati s međunarodnim institucijama i obavještajno-sigurnosnim službama u podršci naporima za mir i sigurnost.

Njemu se sudilo sa Frankom Simatovićem, nekadašnjim šefom SDB-a, koji je osuđen na 15 godina zatvora, piše Detektor. Simatović je u augustu 2023. pušten na prijevremenu slobodu.