Upravni sud usvojio je tužbu komodora Darka Vukovića i kao nezakonito poništio rješenje Državne komisije za žalbe (od 29. januara) kojim je ona, kao validnu, bila potvrdila prvostepenu odluku ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) o udaljenju Vukovića s dužnosti komandanta Mornarice Vojske Crne Gore (VCG).

Vuković je odlukom Krapovića, donesenom na predlog načelnika Generalštava VCG Miodraga Vuksanovića, udaljen s dužnosti 23. decembra prošle godine. Istog dana, protiv njega je pokrenut disciplinski postupak zbog sumnje da se, suprotno naređenju nadređenog mu načelnika Generalštaba, obratio direktno, pismom, šefu države i predsjedavajućem Savjeta za odbranu i bezbjednost, Jakovu Milatoviću.

Kako su “Vijesti” objavile krajem decembra, Vuković je u pismu tvrdio da ga Krapović mobinguje, odnosno - da se ne poštuje njegov čin pri ulasku u zgradu Ministarstva odbrane i prilikom rasporeda sjedjenja na sastancima.

Vuković ima mornarički čin komodora, koji je jednak činu brigadnog generala kopnene vojske, koji nosi Vuksanović, a kom je prvi čovjek Mornarice uputio pismo. Vuković je u decembru, na sjednici vrhovne komande, tvrdio da nije pisao Milatoviću, ali je, pošto mu je ukazano da je predsjednik države predložio da pitanje pisma bude tačka dnevnog reda, naveo da je dopis uputio Vuksanoviću, a da je sa sadržajem dokumenta upoznao šefa države.

U presudi Upravnog suda, koju je Vukovićev advokat Miljan Knežević dostavio “Vijestima”, vidi se da je ta sudska instanca potvrdila sve tužbene navode komodora - da Krapović nije mogao da ga udalji s dužnosti jer je to u isključivoj nadležnosti Savjeta. Ministar odbrane, prema Zakonu o VCG, ima pravo da s dužnosti udalji podoficire, ali ne i oficire. Vuković je, s pozicije komandanta Mornarice, praktično drugi čovjek Vojske.

“Kod nesporne činjenice da tužilac (Vuković) pripada kategoriji oficirskog kadra, osnovano se tužbom dovodi u pitanje nadležnost ministra odbrane za donošenje rješenja o njegovom udaljenju s dužnosti”, piše u presudi, u kojoj se naglašava da “sud nalazi da je u konkretnom slučaju povrijeđen zakon na štetu tužioca”.

Presudom u Vukovićevu korist, Državna komisija za žalbe u obavezi je da donese “novo, zakonito rješenje” po njegovoj žalbi na rješenje Krapovića o udaljenju s dužnosti, kao i da komodoru nadoknadi parnične troškove u iznosu od 847 eura.

Advokat Knežević kazao je “Vijestima” da je prekjuče konačno održan i završen glavni pretres pred Vojno-disciplinskom komisijom u popstupku koji se vodi protiv Vukovića, po osnovu optužbi da je prekršio direktno naređenje tako što se pismeno obratio Milatoviću.

“Komodor je negirao optužne navode, te naveo da nikakvo pismo nije poslao. Takođe je naveo da se za 40 godina njegove službe nije desila situacija u kojoj nije izvršio bilo kakvo naređenje”, rekao je Knežević, dodajući da je u dokaznom postupku pročitan i dopis Službe predsjednika (od 12. februara), “u kom je služba obavjestila Vojno-disciplinsku komisiju da komodor nikad nije poslao pismo predsjedniku države, niti da se isti na bilo koji način obraćao predsjedniku”.

“Imajući u vidu ovakvo činjenično stanje, očekujem odluku kojom će komodor Vuković biti oslobođen optužbe”, poručio je advokat, dodajući da će, po proceduri, komisija nakon glasanja izraditi predlog odluke o tome da li je Vuković ili nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret, te odluku dostaviti načelniku Generalštaba.

Iako je, po propisima, disciplinski postupak protiv njenih pripadnika hitan, Vojno-disciplinska komisija u slučaju Vukovića duže od šest mjeseci nije u njemu postupala, odnosno zakazivala glavni pretres, te je to učinjeno prekjuče, nakon više zahtjeva Vukovića i njegovog advokata.

Njih dvojica prozivaju komisiju da im, navodno, nije na vrijeme omogućavala uvid u spise predmeta, kao i da je namjerno odugovlačila zakazivanje glavnog pretresa, a sve s ciljem da se Vuković kompromituje u javnosti i nad njim ostane stigma oficira koji je, opet navodno, odbio da posluša naređenje i koji je izašao iz okvira svojih dužnosti.

Vuković dodatno problematizuje sastav komisije kojom predsjedava jedan pukovnik, a članovi su joj jedan potpukovnik i jedan major, što znači da su sva tri njena člana - značajno nižeg čina od njegovog.

On u tome vidi kontinuitet pokušaja čelnika Ministarstva odbrane da ga diskredituju i naruše mu ugled, jer, kako ističe, o eventualnoj disciplinskoj odgovornosti oficira koji ima generalski čin - treba da odlučuje i jedan major.

Podsjeća na propise koji su decenijama važili u JNA (Jugoslovenska narodna armija), kojima je bilo predviđeno da se “odluka o utvrđenoj disciplinskoj odgovornosti čita pred strojem oficira istog ili višeg čina”, a ne nikako pred onima koji nose niže činove od kažnjenog.

Naglasio je i da je Krapović u njegovom slučaju imao mogućnost da formira ad-hok posebnu vojno-disciplinsku komisju koju bi činili oficiri adekvatnog čina - poput načelnika Generalštaba Vuksanovića i brigadnih generala Ilije Dakovića, Milutina Đurovića i general-majora Rajka Pešića.

“Ko pronađe da u Ustavu piše da Savjet udaljava oficire s dužnosti...”

Ministarstvo odbrane kazalo je “Vijestima” da nije primilo odluku Upravnog suda, te da će, nakon što je dobije, u saradnji s nadležnim institucijama preduzeti sve mjere predviđene zakonom, “vodeći računa o zaštiti zakonitosti, institucionalnog integriteta i funkcionisanja sistema odbrane”.

Na pitanje kako gledaju na stav suda da ministar nije bio nadležan za udaljenje oficira sa dužnosti, već vrhovna komanda, resor odbrane odgovara da takvo tumačenje smatra - pravno neutemeljenim.

“Nadležnosti Savjeta jasno su propisane Ustavom, prije svega članom 130, koji Savjetu daje ovlašćenja u domenu komandovanja Vojskom. Međutim, nigdje u Ustavu nije propisano da Savjet odlučuje o udaljenju oficira od dužnosti. Ukoliko neko pronađe takvu ustavnu odredbu, spremni smo da je odmah prihvatimo”, kaže resor kojim upravlja Krapović.

S druge strane, dodaju oni, Zakon o VCG izričito propisuje da ministar odlučuje o pravima i obavezama lica u službi u Vojsci, uključujući statusna pitanja u vezi sa službom, a udaljenje od dužnosti je, napominju, jedno od stanja u službi u Vojsci.

Takođe, dodaju, zakon razlikuje nadležnosti ministra i načelnika Generalštaba, u zavisnosti od kategorije kadra. U pravnom poretku je, tvrdi Ministarstvo, potpuno jasno: zakon razrađuje ustavne norme, ali ne može derogirati Ustav. U ovom slučaju, ocjenjuje taj resor, nema nikakve kolizije.

“Ustav Savjetu ne daje ovu nadležnost, dok je Zakonom o VCG propisano udaljenje od dužnosti za lica u službi u VCG, a u nadležnosti ministra je da, u skladu sa čl. 38, vrši i druge poslove u skladu sa zakonom. Kad govorimo o podoficirima, zakon propisuje dodatnu razliku: za podoficire postavljenje na formacijska mjesta u VCG nadležan je načelnik Generalštaba, dok je za podoficire postavljene na formacijska mjesta u Ministarstvu i drugim organima nadležan ministar, upravo zato što nijesu u komandnoj strukturi VCG”, piše u odgovoru.