Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić poručila je, obraćajući se poslanicama i poslanicima na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, povodom predstavljanja Izvještaja o radu sudstva, da je Crna Gora ušla u odlučujuću fazu evropskih integracija i da uspjeh reformi u oblasti vladavine prava više ne zavisi isključivo od pravosuđa, već od sposobnosti svih institucija da odgovorno izvršavaju svoje ustavne nadležnosti.

Istakla je da sudska vlast ne traži privilegije, niti zaštitu od kritike, već uslove da profesionalno, nepristrasno i nezavisno obavlja svoju ustavnu funkciju u interesu države i svih građana.

Naglasila je da sudovi ne učestvuju u političkim procesima, ne kreiraju javne politike i ne donose zakone, već da primjenjuju pravo jednako prema svima, štiteći zakonitost, pravnu sigurnost i prava građana.

Pavličić je posebno ukazala na činjenicu da javnost mora razumjeti jednu od suštinskih pretpostavki funkcionisanja pravne države, da sudovi odlučuju u okviru zakonodavnog okvira koji kreiraju druge grane vlasti i na osnovu činjenica i dokaza koje prikupljaju nadležni državni organi.

„Kada zakon nije dovoljno jasan, kada ne prati društvene i privredne promjene ili kada ne pruža precizne odgovore na savremene izazove, posljedice se neminovno reflektuju i na rad sudova. Sudska vlast ne može nadomjestiti ono što zakon nije uredio“, poručila je Pavličić.

Ukazujući na značaj kvaliteta zakonodavstva, naglasila je da su Crnoj Gori potrebni jasni, predvidivi, primjenjivi i evropski usklađeni zakoni, koji će doprinositi pravnoj sigurnosti građana i privrede, a ne stvarati dodatne dileme u njihovoj primjeni.

Predsjednica Vrhovnog suda istakla je da nezavisnost sudske vlasti ne podrazumijeva izolovanost, već institucionalnu saradnju zasnovanu na međusobnom poštovanju ustavnih nadležnosti i razumijevanju da uspjeh reformi u oblasti vladavine prava ne može biti odgovornost samo jedne institucije.

Posebno je naglasila da je evropski put Crne Gore ušao u završnu fazu i da je sudska vlast svoj dio obaveza prihvatila i na njima intenzivno radi, što je prepoznato i u dokumentima Evropske komisije.

„Kao neko ko danas govori ispred gotovo 300 crnogorskih sudija, očekujem isti nivo odlučnosti kada su u pitanju ustavne reforme, unapređenje zakonodavnog okvira, jačanje institucionalnih kapaciteta i stvaranje uslova za nesmetan rad pravosuđa“, poručila je Pavličić.

Istakla je i da se, sada kada je Crna Gora na pragu zatvaranja pregovaračkih poglavlja 23 i 24, značajan dio odgovornosti nalazi i na zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, koje moraju brže usklađivati zakonska rješenja sa potrebama savremenog društva, privrednog razvoja i međunarodnim standardima.

„Od sudova se s pravom očekuje odgovornost za ono što rade, ali jednako tako od druge dvije grane vlasti mora se očekivati odgovornost za ono što ne urade“, poručila je predsjednica Vrhovnog suda, dodajući da se refleksija cijelog jednog društva ogleda upravo u njegovom sudstvu.

Govoreći o izazovima sa kojima se suočava pravosudni sistem, predsjednica Vrhovnog suda ukazala je na potrebu hitnog rješavanja pitanja penzionisanja sudija i usvajanja posebnog zakona kojim će se sistemski urediti radna prava, uključujući jasne kriterijume za odlazak u penziju svih sudija i tužilaca, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima.

Podsjetila je i na dugogodišnje probleme neadekvatnih prostornih i tehničkih kapaciteta pravosuđa, nedostatak ljudskih resursa, administrativnog osoblja i informaciono-komunikacione infrastrukture, posebno u Vrhovnom sudu, Višem sudu u Podgorici, Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i u radu Sudskog i Tužilačkog savjeta.

Ocijenila je da država mora hitno i odlučno odgovoriti na ove izazove, uključujući ubrzanje realizacije projekta budućeg Sudskog kompleksa, kao dugoročnog infrastrukturnog rješenja za potrebe crnogorskog pravosuđa.

Predsjednica Vrhovnog suda posebno je upozorila na praksu javnog komentarisanja aktivnih sudskih i tužilačkih predmeta od strane političkih aktera i visokih državnih funkcionera.

Istakla je da je legitimna javna kritika bilo koje institucije sastavni dio demokratskog društva, ali da politički akteri, posebno oni koji obavljaju najviše državne funkcije, moraju biti svjesni odgovornosti koju nose njihove javne izjave.

„Moraju se suzdržati od izjava koje mogu predstavljati ili biti doživljene kao pokušaj uticaja na sudske i tužilačke odluke ili kao podrivanje njihovog rada“, poručila je Pavličić.

Govoreći o rezultatima rada sudova, predsjednica Vrhovnog suda istakla je da je u prethodnom periodu zabilježen rast efikasnosti gotovo na svim nivoima sudske vlasti, uz povećanu produktivnost i kontinuirano jačanje povjerenja građana i privrede u sudske institucije.

Istovremeno, naglasila je da povjerenje u sudstvo ne može biti rezultat isključivo rada sudova, već ukupnog društvenog ambijenta u kojem institucije funkcionišu.

„Povjerenje građana u pravosuđe ne može se vraćati samo našim kvalitetnim i efikasnim radom, već i stvaranjem ambijenta u kojem ćemo raditi nesmetano i nezavisno.“

Ukazala je i na potrebu snažnije komunikacije institucija sa građanima, ističući da značajan dio javnosti ne poznaje ni onu zakonsku regulativu koja im je svakodnevno potrebna, zbog čega je neophodno unaprijediti pravnu kulturu i razvijati sistemsko informisanje građana o njihovim pravima i obavezama.

Podsjetila je da savremena demokratska društva prije donošenja zakona intenzivno komuniciraju sa svim društvenim grupama na koje će se zakonska rješenja odnositi, dok se nakon njihovog usvajanja zakoni dodatno približavaju građanima kroz javne kampanje i praktična objašnjenja njihove primjene.

Najavila je i jačanje komunikacije sudske vlasti sa građanima, stručnom javnošću i institucijama, kroz edukaciju i bolju dostupnost informacija, sa ciljem jačanja razumijevanja uloge pravosuđa i unapređenja pravne kulture društva.

Govoreći o pritiscima kojima je pravosuđe svakodnevno izloženo, predsjednica Vrhovnog suda poručila je da pojedini procesi danas više pripadaju medijskom i političkom prostoru nego sudnicama.

„Puno je tereta na sudovima i sudijama, jer je vrijeme velike buke i neki su procesi više u medijima i politici nego što bi trebalo da budu. Jer treba da budu u sudnicama. Pustite nas da radimo“, poručila je Pavličić.

„Istorija je pokazala da država nije jaka kada su njene institucije glasne ili orijentisane na kritiku drugih, već kada su njene institucije odgovorne.“

Sudska vlast, kako je zaključila predsjednica Vrhovnog suda, spremna je da nastavi da preuzima punu profesionalnu odgovornost za svoj rad, ali očekuje da istu odgovornost pokažu i sve ostale institucije sistema, jer samo tako Crna Gora može izgraditi modernu evropsku državu zasnovanu na vladavini prava, međusobnom uvažavanju institucija i povjerenju građana.