Poslanik Demokratske partije socijalista i doskorašnji potpredsjednik Skupštine, Nikola Rakočević, u intervjuu za Euronews Montenegro, kazao je da posljednjih pet godina svjedočimo urušavanju svih krupnih tekovina koje su gradili od obnove crnogorske nezavisnosti, a koje su, kako je kazao, ostavili u nasljeđe onima koji su današnja vlast od 2020.godine.

Imamo jasne poruke sa međunarodne strane vezano za dialog. Vi ste bili potpredsjednik Skupštine, ali nakon izglasavanja spornih zakona, povukli ste se sa svih pozicija. Kakav je sad Vaš stav? Da li tu ima nekog napretka što se tiče dijaloga sa vlasti?

Rakočević: Ne samo što smo pokrivali važne pozicije unutar parlamenta iz reda opozicije, opozicija u Crne Gore je bila vrlo atipična za bilo koju opoziciju u bilo kojoj državi. To je opozicija koja je, paradoksalno, glasala gotovo za sve zakone koje su dolazili iz Vlade Crne Gore, koje smo ljuti protivnici. Naravno, da budem potpuno pošten, to su bili zakoni koji su usaglašeni sa Briselom.

Dakle, davali smo punu podršku našem evropskom putu, što je jedina politika koju uspjela Vlada da gura od 2023. godina i to ne zahvaljujući njima, nego zahvaljujući Briselu i njihovom raspoloženju da prošire teritoriju Evropske unije. Naravno, mi smo uvijek u tim komunikacijama sa Vladom i sa Briselom govorili da se moraju pratiti one politike koje znače suštinske i prave evropske vrijednosti.

I kad je bilo zastoja na tom putu, jedna od ključnih tački spoticanja koje smo vrlo formalno, direktno i u neformalnim razgovorima saopštavali i predstavnicima Evropske unije u Crne Gore i predstavnicima Vlade Crne Gore, uključujući premijera Spajića da ne usvajaju zakon o unutrašnjim poslovima i zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji nije su sporili samo opozicija, nego prije svega relevantne nevladine organizacije i drugi vrlo relevantni činioci u Crnogorskom društvu. Oni su uprkos tome usvojili jedan zakon koji je apsolutno prije svega neustavan, a onda ne evropski i ne demokratski.

Dakle, govorimo o dva zakona, i unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Kazali smo im tada, ako idete tim putem, to je onda očigledno da vi ne želite evropsku perspektivu Crne Gore, ne želite opoziciju kao sagovornika u tom postupku. Ako želite tim putem, mi vas obavještavamo da napuštamo sve pozicije u crnogorskom Parlamentu i da što se na nas tiče više nema razgovora po bilo kojem pitanju, pa i po pitanju evropske integracije. Oni su usvojili ta dva zakona, mi smo podijelili ostavke i kazali da više nijednu jedinu stvar koju vlada predloži nećemo podržati, jer smatramo da bi to bilo samo fingiranje i gluma institucionalne normalnosti u Crne Gore, jer ona ne postoji. Naravno, postoji i uslov. To smo im kazali, nije nikakva novina.

Neka povuku zakone unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Najzad, imali su neke amandmane koje su tada nezavisni poslanici predlagali, koje su takođe odbili. Najzad čuli ste i izjavu, čini mi se, od gospodina Ivanovića iz vlade Crne Gore, ali i gospođe ministarke Gorčević, koji su kazali da njima ne treba opozicija, crnogorska opozicija. Ako hoće, super, ako neće, ne trebaju nam. Ako je tako, onda nastavite na načine koji ste to zamislili da funkcioniše, bez pluralizma, bez stvarnog dijaloga, bez konsenzusa, pa da vidimo dok li ćete doći.

Evo imamo i u Globalu neku najnoviju informaciju, odnosno poruku Marte Kos koja je izjavila da je definitivno Evropska unija spremna da podrži Crnu Goru, da do 2028. godine bude sljedeća 28. država članica te evropske porodice. A s druge strane, postavlja se pitanje da li smo mi spremni da izađemo njima u susret?

Rakočević: Dakle, potpuno pravilno pitanje, mislim da je to suština.Brisel, posebno od rata, ili prije svega zbog rata u Ukrajini i početka tog rata, odnosno agresije Rusije na Ukrajinu, je odlučio da pošalje snažnu poruku da je proširenje živo kako bi se na globalnoj mapi i Evropa stavila u krug tih jakih sila koje sada pokušavaju i u svakom slučaju mijenjaju taj politički reljef na globalnom nivou. I Evropska unija, da bi bila konkurentna sa drugim silama, tu prije svega govorimo o Americi, o Kini, o Rusiji i drugima, Evropska unija je shvatila da mora proširiti svoju teritoriju i da mora one države članice, države koje žele da budu članice, da im širom otvori vrata. Kada je Crna Gora u pitanju, oni su nam potpuno otvorili vrata, bez neke velike naše zasluge, jer posljednjih pet godina nema adekvatnih reformi u Crnoj Gori.

Najzad, da i ima reformi, da je taj proces obostran, Crna Gora bi već bilo u Evropskoj uniji. Međutim, kako mi kaskamo prije svega sa usvajanjem ključnih evropskih vrijednosti, pa onda i kašnjenju sa zakonima, odnosno legislativom, koja bi trebala da bude usaglašena sa Briselom, mi ne pokazujemo dovoljan entuzijazam i ne pokazujemo kvalitet kao državna administracija, govorimo o ovoj vlasti, dakle kvalitet, da ugrabi veliku šansu koja je pred Crnom Gorom. Zbog toga je naša ključna kritika, da velika šansa koja se otvorila pred Crnom Gorom, zbog potrebe Evropske unije da širi svoje granice, Crna Gora mora imati mnogo volje da iskoristi, ali sad je potpuno jasno da niti kapaciteta, niti stvarne volje u parlamentarnoj većini ne postoji da se ta šansa u potpunosti prigrli i da Crna Gora bude sa izvjesnošću prva naredna članica u narednih dvije ili tri godine.

Najzad, od tome najbolje svjedoči realna poruka optimizma, tada realna i u tom trenutku je to bilo realno, Vlade Crna Gora da će do kraja ove godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, sada već i u samom u Briselu dobijamo poruke da to i nije baš najrealnije zbog loše dinamike usvajanja zakone, usvajanja evropskih vrijednosti od strane Vlade Crna Gora. Jer ne usvaja Evropska unija zakone koji treba da nas približe Briselu, to radi Crna Gora. Zbog loše dinamike mi nećemo moći da taj zacrtani cilj ispunimo, a naravno ostaje da se vidi da li će ono što mi tvrdimo opozicija ili značajno dijelom nevladinog sektora biti realno ili će nas ponovo Brisel iznenaditi nagrađivanjem apsolutno bez povoda.

Ja ipak vjerujem nažalost po Crnu Goru, ali u nekom smislu je i pravilno da nam Brisel neće baš gledati toliko kroz prste. Zašto kažem pravilno? Jer Crna Gora je potrebno da uđe u Evropsku uniju kao ozbiljna spremna država, a ne kao nespremna i nedovoljno reformisana, jer će nas onda taj ukupan sistem Evropske unije i pravila koja tamo važe i obaveze koje ćemo preuzeti, progutati. Zbog toga nam treba odgovorna i solidna politička administracija nakon narednih izbora.

Približavamo se obilježavanju 20 godina od obnove nezavisnosti. Demokratska partija socijalista je dominantno vladala u većem dijelu tog perioda. Šta biste istekli kao pozitivno?

Rakočević: Moram reći da 20 godina nakon obnove crnogorske nezavisnosti najpozitivnije je to što smo uspjeli da obnovimo našu državnu kuću.To nijesmo uradili tako što je današnja opozicija, dominantno demokratska partija socijalista, imala sagovornika i partnera na drugoj strani. Govorimo o partijama koji su danas na vlasti. Mi smo se borili za ulazak u taj evropski krug i prije 2006. Mi smo uveli i prvo marku, pa euro, kao monetu plaćanja ne zahvaljujući onima koji su danas na vlasti. Mi smo uspostavili ekonomsku održivost tih godina prije 2006. ne zahvaljujući partnerstvu sa onima koji su danas na vlasti, tada bili u opoziciji.

Ja mislim da je ključni domet članstvo u NATO, otvaranje pregovora sa EU i otvaranje svih pregovaračkih poglavlja sa EU od 2020. godine i ekonomska održivost koja se podrazumijevala nakon 2006.preko 11 milijardi eura ulaganja u Crnu Goru, održivih projekata prije svega na jugu države, iz čega se dominantno i dan danas puni budžet. I vjerujemo da smo taj posao ekonomije, ali i posao na planu međunarodne politike, radili jako dobro. A sada svjedočimo posljednjih pet godina urušavanju svih krupnih tekovina koje smo gradili od obnove crnogorske nezavisnosti, a ostavili nasljeđe onima koji su današnja vlast od 2020.godine.

I kada govorimo o pozitivnom, naravno moramo negdje spomenuti negativno. Negdje iz javnosti dolazi mišljenje da je, na primer, veliki broj osuđenih lica iz tog vremena trenutno, kada je pitanju pravosuđe.Zamjera se negdje i rad policije, bezbjednost i slično. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

Rakočević: Najprije treba reći da neminovno svaka vlast, a posebno ona koja dugo traje, ima svoje dobre strane. Ona koja dugo traje ima mnogo dobrih strana, ali isto tako i negativnih anomalija koje su se poređale vremenom. Ja bih kazao da, što se tiče osuđenih na čemu ste akcentovali, ne bih kazao da ih je veliki broj. Veliki je broj oni koji su osumnjičeni. Vidjećemo kako će se ti sudski epilozi odvijati kroz vrijeme, ali je sigurno tačno da ukoliko se za nekoga ispostavi iz prošle vlasti ili iz aktuelnoj vlasti, o čemu ćemo sigurno svjedočiti u narednim godinama, da je radio eventualno nešto mimo zakona, to trebaju nezavisne, nepristrasne, politički neostrašćene institucije da sprovode i da o tome odlučuju.

Nije na politici da se time bavi. Nažalost, mi danas iz vlasti imamo političke partije koje cijelu svoju politiku zasnivaju na tome da crtaju mete i etiketiraju ljude zbog političke pripadnosti. Ajmo da pustimo institucijama, da ohrabrujemo, da radimo na tome da budu nezavisne, nepristrasne i onda da isporuče rezultate u sladu sa zakonom.

Ja ipak bih rekao da je drugo loša strana, jer to su spekulacije i to su postupci koji traju. Ono što je neminovno, ja vjerujem, a nije smo sa dovoljno pažnje radili, je, biće vam možda interesantno, a nije kontradiktorno jer sam kazao da je dobro što smo uspostavili održivu ekonomiju, investicije, direktne strane investicije, investicije u infrastrukturu i tako dalje, ipak ono što nije smo adekvatno radili, da kroz to vrijeme nije smo dovoljno dinamično povećavali lični dohodak građana. Primjera radi, vjerovatno smo trebali da manje dinamično i brzo gradimo prvu dionicu auto-puta, a da dio tih sredstava stavljamo u budžet i povećavamo zarade, penzije i tako dalje.

To je neminovno bila jedna od grešaka koju smo sagledali ipak ovo što su oslobodioci tzv. uradili je suprotnost onome što su najavljivali, jer su neodrživo, bez adekvatnih analiza napravili velika povećanja koja su proizvela ogromnu inflaciju. I sada je potpuno obesmišljeno nominalno povećanje plata i penzije, potpuno obesmišljeno, jer pođete u markete i vidite da je tamo sve mnogo skuplje.

Dakle, to nisu uradili pravilno, a mi smo imali šansu da to pravilnije uradimo i sagledamo i vjerujem da je to ključni nedostatak naše politike, ali ljekovito je biti u opoziciji pet, šest godina, i sasvim sam u to siguran da najkasnije 2027. godine se vraćamo na vlast sa našim partnerima, sa širom jednom političkom garniturom stranaka i nezavisnih pojedinaca koji su danas u politici Crne Gore ili će biti u politici Crne Gore i vjerujem da učeći na greškama i sopstvenim, ali prije svega jer ih je mnogo više grešaka onih koji su danas na vlasti, možemo da gradimo Crnu Goru bolju, Crnu Goru ravnopravniju, Crnu Goru sa uvažavanjem svih ljudskih ekonomskih prava i sloboda i staviti građanina u centar i raditi na jačanju privrede i jačanju ekonomije. Vjerujem da tada Crna Gora može zaista ne samo postati prva naredna članica Evropske unije, nego ono što je mnogo važnije, postati dobro mjesto za život svih njenih građana.