„Ti potrošački krediti idu zbog privida standarda, pa nekad i zbog potrebe jer vi ne možete da promijenite namještaj u stanu ako ne podignete kredit, a ne da idete na nešto više. Tako da su ti potrošački krediti više prisutni u svim bankama nego krediti za stambenu izgradnju“, kazala je predsjednica Sindikata banaka Lidija Pejović.

Psihoterapeutkinja Lidija Pejović kaže da je finansijska nestabilnost velika tema, pogotovo u partnerskim odnosima. „Često se dešava da drugi partner ni ne zna koliko je ovaj zadužen. Zbog te jedne zaštite koju imamo kroz onlajn apliciranje i onlajn konzumaciju mnogih sadržaja ako govorimo o bolesti zavisnosti kockanju“, ističe ona.

Istovremeno, finansijska neizvjesnost i rast stvaraju dodatnu tenziju, koja se često prenosi upravo na one koji rade sa građanima.

„Građani su naravno vrlo često nervozni. Tako da šalterski radnici imaju problema sa raznoraznim profilima. Dođu često puta i u alkoholisanom stanju, a po kodeksu, klijent je uvijek u pravu, morate da istrpite“, kaže predsjednica Sindikata banaka. 

Kada primanja nijesu dovoljna da pokriju osnovne troškove, mnogi izlaz vide u novim pozajmicama koje, kako navodi Pejović, stvaraju začarani krug. 

„Ako uzmemo u obzir da preko 70 odsto zaposlenih ima platu ispod 1000 eura, dakle ispod prosjeka, to znači da su i te kako prinuđeni da uzimaju razne vrste kredita“, kazala je ona. 

Dok rate rastu brže od mjesečnih primanja, danas pitanje više nije ko može da priušti kredit već ko može da priušti život bez njega, saglasne su sagovornice Jutarnjeg programa.