Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,3 odsto na 99,8 bodova.

Pritom je kurs eura porastao 0,4 odsto na 1,1570 USD, prenosi Hrportfolio.

Američka valuta oslabila je i u odnosu na japanski jen neznatno, pa je cijena dolara skliznula na 160,20 jena (JPY).

U prvoj polovini sedmice dolarov indeks stabilno se kretao oko nivoa od 100 bodova, kako zbog tenzija na Bliskom istoku, tako i zbog rasta inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Prošle sedmice objavljeno je da su potrošačke cijene u SAD-u u maju porasle 0,5 odsto na mjesečnom nivou, pa je inflacija na godišnjem nivou dostigla 4,2 odsto, što je najviši nivo od aprila 2023. godine.

Kako se inflacija kreće znatno iznad ciljanog nivoa američke centralne banke od dva odsto, sve je izvjesnije da bi Federalne rezerve (Fed) do kraja godine mogle povećati kamatne stope.

Međutim, krajem sedmice dolar je oslabio, jer je porasla sklonost investitora ka rizičnijim ulaganjima, nakon što je predsjednik SAD-a, Donald Trump, kazao da bi već ovog vikenda mogao biti postignut dogovor o okončanju rata između SAD-a i Irana.

Euro je ojačao u odnosu na dolar i zbog toga što je ECB povećala ključne kamatne stope za 0,25 procentnih poena, prvi put nakon tri godine. Ukoliko se inflacija u eurozoni i narednih mjeseci zadrži na povišenom nivou, na tržištu se spekuliše da bi ECB do kraja godine mogao još jednom povećati kamatne stope.