Crna Gora ima realnu priliku da postane naredna članica Evropske unije, ali će uspjeh zavisiti od sposobnosti institucija da sprovedu reforme, očuvaju politički dijalog, ojačaju vladavinu prava i sačuvaju građanski karkter društva. Evropske integracije nijesu više pitanje tehničkog ispunjavanja obaveza, već test političke zrelosti države i društva, ocijenjeno je u specijalnoj emisiji „Otvorena vrata“, koju je povodom 14 godina od početka pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom realizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), a emitovala TVE.
U emisiji autorke Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, učestvovali su ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Tonino Picula, predsjednica Crnogorske panevropske unije, dr Gordana Đurović, izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević, poslanik PES-a, član Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, Miloš Pižurica i poslanik i potpredsjednik DPS-a dr Ivan Vuković.
Govoreći o dometima pregovaračkog procesa, ambasador Satler je ocijenio da je Crna Gora danas suštinski drugačija država nego 2012. godine.
„Proces pristupanja ima transformativni efekat. To smo vidjeli u svim prethodnim talasima proširenja, a sada to vidimo i u slučaju Crne Gore. Imate bolje institucije, više prava za građane i snažnije mehanizme zaštite. Međutim, posao nije završen. Fokus mora ostati na vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i drugim ključnim reformama“, poručio je Satler.
Evroposlanik Tonino Picula istakao je da Crna Gora ima istorijsku priliku da postane članica Europske unije do 2028. godine.
„To bi bio važan geopolitički iskorak ne samo za samu zemlju nego i snažan podsticaj drugim državama u procesu pristupanja. No, proces proširenja temelji se na načelu zasluga i zahtijeva stalni politički dijalog i iskren angažman svih političkih aktera“, naveo je.
Ministar Ibrahimović je stava da je cilj ambiciozan, ali ostvariv.
„Lopta je sada u našem dvorištu. Naše institucije treba da pokažu zrelost, odgovornost i spremnost da urade ono što se od njih očekuje. Želimo da do kraja 2026. zatvorimo pregovaračka poglavlja, a da 2028. budemo punopravna članica Evropske unije“, kazao je Ibrahimović.
Iako je proces posljedjih godina dobio novi zamah, dr Gordana Đurović upozorava da ključni izazovi ostaju isti.
„Političke poruke su jasne i evropski cilj djeluje na dohvat ruke. Međutim, naše institucije još nijesu dovoljno autonomne, stabilne i otporne na političke uticaje. Vladavina prava ostala je pitanje na koje se najteže odgovara, a dodatno smo degradirali kvalitet političkog dijaloga”, upozorila je ona.
Na rizik da evropski napredak ostane samo formalan ukazala je Daliborka Uljarević.
„Imamo crnogorski paradoks: s jedne strane evropski progres, a s druge demokratsku regresiju. Ti procesi ne bi smjeli da budu odvojeni. Danas smo više u tehničkoj fazi ili fazi simuliranja reformi nego što imamo promjene koje zaista unapređuju kvalitet života građana i donose pravnu sigurnost i demokratske standarde“, pojasnila je ona.
Pižurica je nagalsio da se ne bi složio da je građanski koncept u Crnoj Gori ugrožen.
„Čak imamo relevantna istraživanja CEDEM-a da je etnička distanca u Crnoj Gori na najnižem nivou od kad se to mjerenje radi - trenutno 21,1%, u poređenju sa 35,7% koliko je bila 2018. godine. Vjerujem da su to podaci koji nam jasno govore da se taj etnički jaz smanjuje baš onako kako Crna Gora ubrzano ide ka EU", kazao je Miloš Pižurica na upit o ugroženosti građanskog karaktera države.
No, na zabrinjavajuće trendove u društvu ukazala je Uljarević kroz drugačije podatke. “Istraživanje CGO-a pokazuje da gotovo 60% građana Crne Gore danas ima problem sa partnerom druge etničke ili vjerske pripadnosti”, rekla je ona, upozorivši da to nije samo socijalni problem, već i bezbjednosna prijetnja. "Mi svjedočimo intenzivnom ideološki i politički motivisanom revizionizmu koji nema samo za cilj da promijeni određene samo činjenice iz istorije, već da utiče na promjenu tkiva bića crnogorskog društva. A to već predstavlja i jednu bezbjednosnu prijetnju", naglasila je Uljarević.
Ivan Vuković smatra da što Crna Gora bude više napredovala prema Evropskoj uniji, rasti će i pritisci da se taj napredak uspori ili zaustavi.
„Zato će završna faza procesa biti politički najosjetljivija“, upozorio je Vuković govoreći o spoljnim uticajima i regionalnim odnosima u kontekstu evropskih integracija.
Picula je podsjetio da Evropski parlament upozorava na opasnosti od stranog malignog uticaja, dezinformacija i hibridnih prijetnji koje mogu ugroziti demokratske procese i evropski put države.
Kada je riječ o potrebi očuvanja širokog političkog i društvenog konsenzusa oko evropskih integracija, naglašeno je da završnica pregovora ne može biti uspješna ako evropska agenda ostane projekat samo jedne Vlade ili političke većine, već mora uključiti opoziciju, civilno društvo, akademsku zajednicu i druge društvene aktere.
Ambasador Satler je podsjetio da su upravo saradnja i sposobnost postizanja kompromisa bili među najvažnijim razlozima zbog kojih je Crna Gora u posljednje dvije godine ostvarila značajan napredak.
On je pozvao Skupštinu i političke partije da se okupe i što prije završe taj posao, kako bi prije ljetnje pauze bile usvojene ustavne promjene neophodne za zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja.
“Ohrabruje činjenica da su političke partije i pojedinci u prethodnom periodu bili spremni da širi društveni interes stave ispred uskih partijskih kalkulacija. Na to računam i u ovoj završnoj fazi pregovora. Uvjeren sam da ćemo uspjeti da sačuvamo taj duh zajedničkog djelovanja i da ćemo završnicu evropskog puta proći zajedno", poručio je on.
Pižurica je mišljenja da evropske integracije predstavljaju rijetku oblast oko koje i dalje postoji visok stepen saglasnosti u Crnoj Gori.
„Bez obzira na političke razlike, evropski put ostaje najvažniji zajednički imenitelj crnogorskog društva. Upravo zato je važno da proces bude otvoren, transparentan i inkluzivan, kako bi svi relevantni društveni akteri dali doprinos ostvarenju strateškog cilja države“, ocijenio je on.
Vuković je istakao da je opozicija od promjene vlasti 2020. Godine podržavala sve ključne odluke koje su Crnu Goru približavale EU, uključujući reforme neophodne za dobijanje IBAR-a i zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Istovremeno je naglasio da su usvajanje Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i način na koji je to učinjeno, ozbiljno narušili povjerenje.
“Opozicija više ne može biti svedena na glasačku mašinu koja će automatski podržavati poteze vlasti kada su potrebne kvalifikovane većine”, kazao je on, izražavajući očekivanje da će kroz nastavak dijaloga biti moguće obnoviti minimum političkog povjerenja i sačuvati evropski konsenzus kao zajednički državni interes.
Sagovornici su bili gotovo jednoglasni da Crna Gora treba da ostane fokusirana na punopravno članstvo, komentarišući ideje postepenog ili uslovnog članstva. Gordana Đurović naglašava da bi bilo kakav kompromis imao regionalne posljedice. "Crnoj Gori odgovara punopravno članstvo. Mi smo nova generacija pristupnih ugovora i na nama se testira kako će trebati da reaguju sjutra Srbija, Bosna I Hercegovina, Sjeverna Makedonija i ostali. Ako mi nešto prihvatimo, to će biti znak da to treba i region da prihvati. Svi ovi modeli i modaliteti ne odnose se na Crnu Goru", bila je decidna Đurović.
Na samitu u Tivtu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je 2028. na dohvat ruke, podsjetio je ambasador Satler. "Postoji stvarna šansa da Crna Gora uspješno pređe ovu završnu dionicu i postane naredna članica EU. Naravno, mnogo toga zavisi od onoga što je predsjednica Fon der Lajen takođe naglasila - domaći zadaci još nijesu završeni. Za svako pregovaračko poglavlje koje želite da zatvorite potrebna vam je saglasnost svih 27 država članica. A kada se tehnički dio posla završi, slijedi politička faza ratifikacije - u nekim državama prosta većina u parlamentu, u nekim kvalifikovana. Zato je izuzetno važno raditi sa svim državama članicama, a posebno sa onima u kojima postoje veći politički izazovi", dodao je on.
Eventualni neuspjeh u ovom zamahu evopske integracije Crne Gore imao bi ozbiljne posljedice po reformsku dinamiku i društveni optimizam, ocijenili su sagovornici.
„Bila bi propuštena ogromna šansa da se unaprijedimo u svakom pogledu - od vladavine prava do kvaliteta života građana. Evropska unija nije samo politički cilj, već prilika da izgradimo stabilnije i funkcionalnije društvo“, zaključila je Uljarević.