Američka vojska nadzire desetine tajnih operacija pretakanja nafte s broda na brod kako bi osigurala izvoz energenata iz Persijskog zaliva. U usmjeravanju konvoja prema tankerima koji čekaju koriste se vazdušni i pomorski dronovi, kao i helikopteri.

Operacija se odvija na rubu Hormuškog moreuza, a koristi se tehnika pretovara koju je Iran dugo primjenjivao za zaobilaženje sankcija. Jedanaest osoba upoznatih sa operacijom otkrilo je Reutersu dvije lokacije na kojima se pretakanje odvija - jednu kod obale Fujairaha u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i drugu kod omanske luke Sohar.

Prema podacima o brodskom saobraćaju i satelitskim snimcima koje je analizirao Reuters, operacija je počela početkom maja, a u njoj je učestvovalo najmanje 92 broda. Još 11. juna na tim dvjema lokacijama istovremeno je 17 parova brodova obavljalo pretovar.

Helikopter Apache uključen u misiju

Helikopter Apache koji je Iran oborio 9. juna, što je izazvalo američke osvetničke napade, takođe je bio uključen u misiju, potvrdila su četiri izvora, uključujući bivšeg američkog zvaničnika upoznatog sa napadom. Reuters nije mogao da potvrdi kakvu je tačno ulogu Apache imao u operaciji.

Američki odbrambeni zvaničnik izjavio je da snage Centralne komande ne učestvuju u operaciji pretakanja nafte s broda na brod na moru. Oba člana posade oborenog helikoptera spasio je brod-dron, rekli su američki zvaničnici.

Obim operacije, način njenog funkcionisanja i uloga helikoptera Apache do sada nijesu bili javno poznati. Bijela kuća uputila je pitanja Centralnoj komandi, dok iranska vlada nije odgovorila na zahtjeve za komentar.

Operacija blizu iranskih voda

Dvije lokacije na kojima se odvijaju transferi nalaze se u Omanskom zalivu, blizu izlaza iz Ormuskog moreuza i u blizini granica koje je povukla nova iranska uprava za moreuz Persijskog zaliva. Brodovi koji ne poštuju iranska naređenja izloženi su riziku napada dronovima i projektilima Korpusa islamske revolucionarne garde.

Luka Fujairah je više puta bila meta iranskih napada tokom operacije koju predvode SAD. Prošlog vikenda, prema britanskoj grupi za upravljanje pomorskim rizikom Vanguard, „nepoznati projektil“ pogodio je tanker kod obale Omana. Posada je bezbjedna, a udar je izazvao curenje tereta, ali bez ekološke štete.

Iran je na američko-izraelski rat odgovorio praktično zatvaranjem Ormuskog moreuza, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske potrošnje nafte. To je izazvalo najveći poremećaj u globalnom snabdijevanju energijom u istoriji i podstaklo inflaciju širom svijeta.

Kako funkcioniše operacija?

Američke operacije pretakanja u potpunosti kontroliše vojska SAD, reklo je osam izvora, uključujući privatnog bezbjednosnog operatera uključenog u transfere. Tankeri plove do mjesta sastanka prije ulaska u moreuz, a zatim se postepeno udaljavaju na oko 3000 do 4000 metara, prema izjavama izvora i satelitskim snimcima.

Prema četiri izvora, transponderi brodova su isključeni, a svjetla prigušena. Niz kontrolnih tačaka omogućava američkoj vojsci da prati kretanje pojedinačnih tankera. „Amerikanci vas očigledno stalno posmatraju“, rekao je jedan izvor.

Nakon prolaska kroz moreuz, odmah iza zone koju Iran smatra svojom, tankeri se spajaju s velikim brodovima za prevoz sirove nafte kako bi počeo pretovar. Proces traje između 24 i 40 sati. Prazni tankeri se zatim vraćaju kroz moreuz, dok puni nastavljaju plovidbu.

Operacija je rizična. „Jednostavno ne znate kada bi Iran mogao odlučiti da počne da koristi dronove ili čak ratne brodove kako bi spriječio prolaz“, rekla je Noam Raydan iz Vašingtonskog instituta za pomorski rizik.

SAD koristi taktiku „flote u sjenci“

Pretakanje s broda na brod Iran godinama koristi kako bi zaobišao sankcije, jer na taj način prikriva porijeklo nafte. Iranci obično rade s jednim parom brodova istovremeno kako bi izbjegli otkrivanje, dok operacija koju vodi SAD uključuje masovne transfere.

Reuters je pregledao više od deset satelitskih snimaka između 2. maja i 11. juna. Na osnovu njih procijenjeno je da je kroz mrežu možda prošlo najmanje 90 miliona barela sirove nafte i derivata. To je i dalje malo u poređenju s prijeratnim prosjekom od oko 20 miliona barela dnevno.

Michael Froman, predsjednik Savjeta za spoljne odnose, upozorio je da SAD sada preuzima taktiku Kine, Rusije, Sjeverne Koreje i Irana, čije su „flote u sjenci“ prve razvile takve metode za izbjegavanje sankcija.

Rizik od sudara

Šest izvora sa direktnim saznanjem reklo je da SAD podržava plovila kombinacijom vazdušnog nadzora i praćenja, a ne direktnom pomorskom pratnjom. Reuters nije našao dokaze da američko vojno osoblje direktno učestvuje u samim transferima.

Novi sistem stvara i nove rizike. Transponderi su isključeni, kompanije ne prijavljuju kretanje kroz standardne centre, a brodovi noću plove bez svjetala, što otežava manevrisanje i povećava rizik od sudara.

Operateri koji žele pristup sistemu moraju proći provjeru prije nego što dobiju dozvolu za tranzit. Proces uključuje dostavljanje informacija Uredu za pomorsku saradnju i smjernicama američke mornarice u Bahreinu.

U operaciji učestvuju zalivske države

Izvoz iz Emirata čini značajan dio američke operacije, prema brodskim zapisima. Šest izvora je reklo da je državna naftna kompanija UAE-a ADNOC bila među najaktivnijim učesnicima. Aktivna je bila i Kuvajtska naftna tankerska kompanija.

Oko 2,3 miliona barela sirove nafte pretovareno je s jednog od njihovih brodova kod obale Sohara 6. juna, prema podacima TankerTrackers.com. Vlada UAE, ADNOC i kuvajtska kompanija nijesu odgovorile na zahtjeve za komentar.

„Ne vidim trajno rješenje u svemu ovome“, rekla je Raydan. „Ovo je privremeno rješenje u vanrednim okolnostima.“