Komemoracija, kojoj je pokrovitelj Hrvatski sabor, održava se u znak sjećanja na proboj iz logora 22. aprila 1945. godine, kada je oko 600 od preostalih 1073 zatočenika u logorskom kompleksu Ciglana krenulo u očajnički bijeg, svjesno da ih čeka sigurna smrt. Preživjelo ih je tek 117.
Istoga dana proboj je pokušalo i 147 zatočenika u Kožari, od kojih je samo 11 uspjelo izbjeći smrt. Logoraše je predvodio zarobljeni partizan Ante Bakotić, koji je tokom proboja poginuo. Oni koji zbog bolesti i iscrpljenosti nijesu učestvovali u proboju ubijeni su, a njihova su tijela spaljena zajedno s logorskim objektima.
Komemoraciji podno jasenovačkog spomenika Cvijet prisustvovali su preživjeli logoraši, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, antifašističkih udruženja, predstavnici političkih stranaka, diplomatskog kora, župani, gradonačelnici, predstavnici udruženja te brojni građani.
Prema podacima Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, u 1337 dana postojanja logora poimence je utvrđeno više od 83.000 žrtava. Tokom gotovo četiri godine logor Jasenovac bio je mjesto sistematskog stradanja muškaraca, žena i djece – Srba, Roma i Jevreja, ali i političkih zatvorenika te pripadnika drugih naroda, uključujući Hrvate, Bošnjake i Slovence.
Komemoraciji su prisustvali predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanik predsjednika Hrvatske Orsat Miljenić, bivši predsjednik Hrvatske Stipe Mesić, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri unutrašnjih poslova Davor Božinović, finansija Tomislav Ćorić, vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak.
Delegacije Hrvatskog sabora, Vlade, Predsjednika Republike i drugih položili su podno spomenika ruže u spomen na žrtve koncentracijskog logora.
Kolona sjećanja prema spomeniku Cvijet prošla je simboličnim putem sastavljenim od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici dovoženi u logor. Program je nastavljen polaganjem ruža, uz prigodni muzički program i čitanje svjedočanstava preživjelih logoraša. Molitve su predvodili predstavnici pravoslavne, jevrejske, katoličke i islamske zajednice.
Program „Sjećanje za budućnost“ pripremili su i vodili studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti, koji su istakli kako bi se o logoru Jasenovac trebalo više podučavati u obrazovnim programima te tako njegovati kulturu sjećanja. U komemorativnom krugu uz spomenik Cvijet simbolički je prikazana struktura žrtava logora Jasenovac i Stara Gradiška, s ciljem jačanja civilizacijskih standarda u njegovanju kulture sjećanja na stradale.
Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac objavila je da su u 2025. godni imali 17.483 posjeta, od čega 6.856 posjetilaca iz Hrvatske, a 10.627 iz inostranstva. Ukupno je zabilježeno 185 organizovanih posjeta i to 86 grupa iz Hrvatske te 99 iz inostranstva.
Tokom 2025. Spomen-područje je posjetilo 76 hrvatskih i inostranih školskih grupa - 64 iz Hrvatske, a 12 iz inostranstva. Među 64 školske grupe iz Hrvatske koje su terensku nastavu održale u Spomen-području, bilo je 30 osnovnoškolskih i 25 srednjoškolskih.