Vukotić je kazao da su godišnjice dobar razlog da se podsjetimo Veljega rata i šta je on donio Crnoj Gori, da govorimo o tome šta se sve zbilo od 1876. do 1878. godine.
„Devetnaesti vijek je prekretnica u crnogorskoj istoriji, jedan krešendo crnogorske borbe za slobodu i upravo tada mi dobijamo jednu potpuno novu dimenziju našeg djelovanja. Stvaraju se prve institucije, stvara se određeni nukleus onoga što će biti crnogorska moderna država. Sve što smo dobili tada je i te kako zasluženo na bojnom polju, jer bez bitaka i bez velikih pobjeda, bez te uporne borbe za slobodu bilo bi beznačajno i građenje institucija i državne svijesti“, ističe on.
Dodao je da ono što Crnogorce odvaja od ostalih naroda u Evropi jeste uporna borba koja je trajala skoro četiri vijeka, još od 1496. godine kada nestaje feudalna država.
Pobjede je, prema riječima Vukotića, pratila unutrašnja konsolidacija plemenskog sistema i uvođenje zakonskih propisa. Govorio je i o predvečerju velikog rata kome su prethodili brojni ustanci i bitke, analizirajući strateške poteze i putanje crnogorske vojske spram velike sile koja je prodirala s druge strane, ali kroz poteškoće koje su usporile, a zatim i preokrenule na drugu stranu osmansku vojsku.
„Osnovna stvar koju smo dobili Berlinskim ugovorom je priznanje međunarodne nezavisnosti. Osmansko carstvo je priznalo Crnu Goru kao nezavisnu državu, Rusija i Austrougarska su izjavile da odavno priznaju nas kao državu... U tome je najveći značaj Veljega rata“, rekao je Vukotić.
Kompletno predavanje „Velji rat 1876/78–2026 – Osvajanje slobode“ dostupno je na Jutjub kanalu Matice crnogorske: