Institut za medije Crne Gore (IMCG) upozorava da nerazriješeno ubistvo Duška Jovanovića, direktora i glavnog i odgovornog urednika lista Dan, ostaje jedno od najozbiljnijih svjedočanstava slabosti institucija u suočavanju sa napadima na slobodu medija i javni interes u Crnoj Gori i poziva polititičare da ga ne koriste u dnevno političke svrhe.

„Više od dvije decenije nakon ovog zločina, javnost i dalje nema potpune, jasne i uvjerljive odgovore o tome ko su nalogodavci, koji su bili motivi i kakva je puna pozadina ubistva Jovanovića. Činjenica da je za ovaj zločin osuđen samo Damir Mandić, kao saizvršilac, koji je odslužio kaznu zatvora u trajanju od 19 godina, dodatno potvrđuje da pravda u ovom slučaju nije dostignuta u punom obimu“, saopštili su iz IMCG.

Prema njihovim riječima, od ubistva Duška Jovanovića promijenilo se više vlada, vrhovnih državnih tužilaca, direktora policije i ministara unutrašnjih poslova, ali slučaj i dalje nema potpuni sudski epilog.

To, ističu oni, ozbiljno narušava povjerenje građana i građanki u sposobnost i spremnost države da rasvijetli najteže napade na novinare i pokaže da niko ne može biti iznad zakona.

IMCG ukazuje da su dosadašnju istragu obilježili brojni propusti, neefikasnost, nedostatak transparentnosti i izostanak odgovornosti onih koji su bili zaduženi za postupanje u ovom predmetu.

„ Iako nadležne institucije ističu da istraga formalno traje i da predmet ne zastarijeva, sama činjenica da je slučaj otvoren ne može biti zamjena za konkretne rezultate, javnosti vidljiv napredak i sudski epilog“, dodaju oni.

Kako su kazali, posebno zabrinjava što su, prema dostupnim informacijama, nadležni organi tokom godina otvarali posebne predmete, provjeravali različite navode i saslušavali svjedoke, ali bez rezultata koji bi doveli do otkrivanja nalogodavaca, motiva i pune pozadine zločina. 

„Ograničena komunikacija institucija o ovom predmetu dodatno produbljuje nepovjerenje javnosti i ostavlja prostor za spekulacije“, kazali su.

U takvom ambijentu, navode iz IMCG, mediji su sve češće prinuđeni da preuzimaju ulogu koju bi trebalo da imaju istražni organi. 

„Objavljivanje brojnih informacija o mogućim nalogodavcima, motivima i okolnostima ubistva, bez jasnog institucionalnog odgovora, potvrde ili demantija, otvara dodatna pitanja o tome šta nadležni organi znaju, šta su preduzeli i zašto javnost o tome nije blagovremeno obaviještena“, saopštili su.

IMCG podsjeća da protok vremena ne smanjuje značaj ovog slučaja. 

„Naprotiv, svaka nova godišnjica bez rezultata dodatno naglašava obavezu države da pokaže institucionalnu odgovornost, profesionalnost i odlučnost u rasvjetljavanju jednog od najtežih napada na medijske slobode u Crnoj Gori“, navode.

Prema njihovim riječima, slučaj Duška Jovanovića odavno je prevazišao okvir pojedinačnog krivičnog predmeta. 

„On predstavlja test institucionalne zrelosti, odnosa države prema slobodi medija, bezbjednosti novinara i novinarki, ali i spremnosti sistema da se suoči sa politički i društveno osjetljivim slučajevima. Demokratsko društvo ne može graditi povjerenje u institucije ukoliko ubistvo novinara ostaje bez pune istine, odgovornosti i pravde“, nagalšavaju iz IMCG.

Podjsećaju da je rasvjetljavanje napada na novinare i obezbjeđivanje odgovornosti za najteža krivična djela od javnog značaja dio su ključnih obaveza Crne Gore u oblasti vladavine prava, posebno u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24. 

„Zato nerazriješeni slučajevi poput ubistva Duška Jovanovića ostaju ozbiljno opterećenje za unutrašnji demokratski razvoj države, ali i za njen evropski put i kredibilitet“, istakli su.

IMCG upozorava da se odgovornost države ne može iscrpljivati u deklarativnim porukama, povremenim obećanjima i formalnim podsjećanjima na godišnjice. Obećanja najviših državnih zvaničnika da će ovaj slučaj biti prioritet moraju biti praćena mjerljivim rezultatima, a ne korišćena za dnevno-političku promociju ili prikupljanje političkih poena.

„IMCG će nastaviti da insistira na potpunom rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića, uključujući utvrđivanje nalogodavaca, motiva i svih odgovornih za propuste u dosadašnjem postupanju. Bez istine, odgovornosti i povjerenja u institucije nema ni stvarne slobode medija, ni vladavine prava, ni demokratski zrelog i evropski uređenog društva“, zaključuju.