Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) Ivana Mihajlović kazala je da je jučerašnji protest bio poziv Vladi da zajednički daju doprinos dijalogu koji neće biti fingiran i značiti odugovlačenje postizanja dogovora, već uroditi potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora i povećanjem zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori.

„To što nam je Vlada uputila poruku saopštenjem za javnost, a ne za pregovaračkim stolom kod nas budi razočaranost, a protestom smo ukazali da ona mora promijeniti pravac djelovanja i pokazati odgovorniji odnos prema zahtjevima zaposlenih i građana koji su opravdani, prema socijalnom dijalogu. Jučerašnji protest nije bio odnos prema dijalogu, u smislu potpune obustave već poziv da se svi urazumimo i damo doprinos dijalogu, ali koji neće biti fingiran i koji neće značiti odugovlačenje postizanja dogovora, a koji će uroditi potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora i povećanjem zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori“, kazala je Mihajlović u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.

Ona je kazala da radnicima u Crnoj Gori nijesu suspendovana radna prava, ali napominje da je društvo u velikom problemu s obzirom da Vlada Crne Gore nije potpisala novi Opšti kolektivni ugovor, što će imati direktne posljedice na gotovo 100.000 zaposlenih koji nijesu zaštićeni Granskim kolektivnim ugovorom ili Kolektivnim ugovorom kod poslodavca.

„Ne mogu reći da su radnici dočekali 1. maj bez osnovnih radničkih sindikalnih prava, ali je, nažalost, za ovaj Međunarodni praznik rada karakteristično da smo ga dočekali bez Opšteg kolektivnog ugovora, kao ključnog akta za unapređenje minimuma radnih i sindikalnih prava koji su garantovani Zakonom o radu. Mi smo u situaciji da ovaj Međunarodni praznik rada obilježimo bez akta koji reguliše za sve zaposlene od ključnog značaja radna prava i sindikalna. U armiji zaposlenih, među kojima su oni zaposleni u medijima, trgovini, bankarskom sektoru pokriveni su Opštim kolektivnim ugovorom i od njegovog postojanja zavise njihova osnovna radna i sindikalna prava“, napomenula je Mihajlović.

Ona je podsjetila je da Unija slobodnih sindikata više puta u prethodnom periodu pokazala odgovornost i strpljenje kad je u pitanju socijalni dijalog.

„Uporno i dugo smo davali šansu socijalnom dijalogu, posebno predstavnicima Vlade koji su jedni od potpisnika Opšteg kolektivnog ugovora. Dva puta smo do sada otkazivali već najavljivane proteste zbog toga što smo htjeli da damo šansu dijalogu koji je obećavan i sa druge strane serviran kao samo što ga nismo postigli. Međutim, sva naša nadanja su obesmišljena tim što smo, ne samo imali ćutanje Vlade na zahtjeve i već dogovorene sastanke, nego smo dobili odgovor koji nam je poslat preko sredstava javnog informisanja. Za USS je takav odnos prema socijalnim partnerima, onima koji su Ustavom definisani kao prvi partneri Vlade u regulisanju socijalno-ekonomskog socijalnog položaja zaposlenih i tržišta rada, zaista neprihvatljiv. I nije primjeren trenutku u kojem se Crna Gora nalazi, a to je da smo na pravu ulaska u Evropsku uniju. Svjedoci smo da je na nacionalnom nivou socijalni dijalog zatajio“, naglasila je Mihajlović.

Ona je dodala da je USS više puta istakla pozitivne efekte poteza koje je Vlada preduzimala po pitanju povećanja minimalnih zarada, akcije limitirane cijene, snižavanje marži i akciza na gorivo...

„To su sve aktivnosti na kojima je insistirala USS. Međutim, ako želimo da se približavamo zajednici razvijenih evropskih zemalja, moramo da nastavimo taj trend i da nađemo mehanizme da očuvamo standard radnika, odnosno svih građana Crne Gore. U ovom trenutku USS smatra da su argumenti na njenoj strani kada tvrdi da rast troškova života ne prati rast zarada. U tom smislu, podsjećam da su iz Unije poslodavaca potvrdili činjenicu da je zrelo vrijeme za povećanje zarada, u razgovorima sa Vladom smo dobili potvrdu da su naši zahtjevi opravdani, pa je bilo logično očekivati da ćemo postići sporazum na planu zaštite prava građana“, napomenula je ona.

U USS smatraju da su inflatorna kretanja zasad potpuno urušila pozitivan trend nakon usvajanja i primjene Programa Evropa sad 2.

„Iz tog razloga, a imajući u vidu činjenicu da je prema podacima sindikalne potrošačke korpe jasno da je za svega dvije godine rast troškova života prešao 190 eura, ili 10 odsto, tražimo tačno toliko povećanje zarada. Smatramo da bi ovim povećanjem zarada makar minimalno neutralisali one negativne trendove po životni standard građana“, stava je Mihajlović.

Ona je rekla da su u ranijim razgovorima sa premijerom Milojkom Spajićem stekli utisak i da je Vlada svjesna situacije o kretanju troškova života i situacije na koju u kontinuitetu ukazuju.

„A jedna od njih je da imamo 20 odsto stanovništva koje živi na liniji siromaštva, da nam svaki peti građanin, odnosno svako treće dijete živi u riziku od siromaštva, da imamo preko 55,7 odsto građana koji ne mogu da obezbijede sebi sedam dana odmora tokom godine, da imamo preko 23.000 podstanarskih porodica, jako veliki broj samohranih roditelja koji podižu djecu od jedne zarade... To govori da moramo da povećamo zarade“, zaključila je Mihajlović.