Uprava za državnu imovinu je tokom protekle godine preuzela na čuvanje 155 prevoznih sredstava, koja su prethodno zaplijenjena na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni zvaničnim putem.

Kako navode iz ASP, Uprava je preuzela na čuvanje 130 putničkih automobila, 19 teretnih vozila, četvoro motornih sanki, jedan motocikl, ali i jedno plovilo, za koje se navodi da je u veoma lošem stanju.

“Među putničkim vozilima nalaze se i tri poršea i dva lamborđinija, a zbog sumnji da je ta imovina stečena kriminalnim djelatnostima. Među vozilima je i veći broj različitih tipova mercedesa, audija, golfova. Godinu ranije među modelima preuzetim na čuvanje bio je jedan majbah, proizveden 2022. godine”, piše u saopštenju.

Dodaju da u odnosu na teretna vozila, koja je lani Uprava za državnu imovinu preuzela na čuvanje, su i dva traktora, a podaci pokazuju da su, od ukupnog broja preuzetih prevoznih sredstava, za 143 prikazani brojevi registracija, a za 12 se ne navode registarske oznake.

“U odnosu na putnička i teretna vozila sa podgoričkim tablicama je preuzeto na čuvanje 64 vozila, što je oko 45 odsto od ukupnog broja svih vozila uzetih lani na čuvanje”, ističe se u saopštenju.

Broj preuzetih prevoznih sredstava lani je kako dodaju, bio veći u odnosu na 2024. , kada je na čuvanje bilo preuzeto 96 prevoznih sredstava – 79 putničkih vozila, 12 teretnih, 4 motocikla i 1 motor.

“Shodno Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, o oduzimanju imovinske koristi odlučuje sud, a po predlogu nadležnog tužilaštva”, navodi se u saopštenju.

Kako poručuju, ovim Zakonom je propisano da poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva obavlja organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom, a to je Uprava za državnu imovinu.

“Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, naglašava se u saopštenju.

Kako poručuju, ako je određena u izviđaju, ukida se ako istraga ne započne od šest mjeseci od određivanja privremene mjere.

Dodaju da, ako je određena u istrazi, ukida se ako u roku od dvije godine optužnica ne stupi na snagu, a protiv istog lica u odnosu na istu imovinu tada se ne može ponovo podnijeti predlog za određivanje privremene mjere.

“Sud može privremenu mjeru ukinuti ako se utvrdi da nije potrebna ili opravdana s obzirom na težinu krivičnog djela, imovinske prilike lica na koje se odnosi ili lica koje je po zakonu to lice dužno da izdržava i okolnosti slučaja koje pokazuju da oduzimanje imovinske koristi neće biti onemogućeno ili znatno otežano do završetka postupka. Sud je može zamijeniti drugom mjerom”, zaključuje se u saopštenju.

Navodi se da je ASP podatke dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.