Pokretanje takvih pitanja poput kopnene granice na Prevlaci u ovakvom trenutku obično znači ili da se ne želi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ili da se želi udovoljiti radikalnim političkim krugovima. I jedno i drugo vodi gubitku političke vjerodostojnosti predsjednika države čiji je ulazak u EU od vitalnog značaja. Otvaranje takvih tema u odnosima sa zemljom koja svojim glasom odlučuje o pristupanju EU smatram potpuno nepotrebnim. To koristi isključivo radikalima i euroskepticima s obje strane - kaže u razgovoru za Pobjedu Josip Juratović, poslanik u njemačkom Bundestagu.

Ističe da takvi sporovi predstavljaju samo dodatni argument protivnicima proširenja Evropske unije na budućim referendumima.

Njemačka, Francuska, Belgija, Nizozemska i Luksemburg traže od Evropske unije da razmotri mogućnost privremenog ograničavanja prava glasa u određenim slučajevima za buduće nove članice te da predvidi više zaštitnih mehanizama za osiguravanje vladavine prava. Ako je taj scenario realan, što bi to značilo za Crnu Goru?

JURATOVIĆ: Činjenica je da nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju svako daljnje proširenje u Francuskoj, kao i u nekim drugim državama članicama, mora proći referendum. Građani EU, nažalost, zbog društveno-političkih zbivanja i razvoja na Zapadnom Balkanu tokom posljednje tri decenije, a posebno zbog sve izraženijeg euroskepticizma unutar same Unije, nijesu osobito oduševljeni novim proširenjima, barem ne kada je riječ o Zapadnom Balkanu.

U EU i dalje vrijedi načelo jednoglasnosti svih 27 država članica za donošenje određenih odluka, što već sada stvara velike probleme. Dovoljno je prisjetiti se vlade Viktora Orbana u Mađarskoj. Već godinama upozoravam da treba posvetiti mnogo više pažnje društveno-političkom imidžu Zapadnog Balkana. EU već ima jednog Orbana, koji dodatno podstiče euroskepticizam, i ne želi nove slične izazove sa Zapadnog Balkana.

Stoga Crna Gora može uspjeti na referendumima u državama članicama samo ako uvjeri građane EU da je njezin ulazak pitanje sigurnosti za Europsku uniju izvana te da ne predstavlja prijetnju stabilnosti Unije iznutra. To je moguće jedino ako Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja i učestvuje u svim procesima EU bez prava glasa i veta, sve dok vjerodostojno ne sprovede obaveze iz zatvorenih poglavlja. Po mom mišljenju, to bi bio korektan pristup prema objema stranama, osobito s obzirom na činjenicu da EU već trinaest godina govori o europskoj perspektivi Zapadnog Balkana bez značajnijih rezultata.

Crna Gora je zatvorila 16 poglavlja. Naši zvaničnici najavljuju da bi sva preostala mogla biti zatvorena do kraja godine. Je li to moguće s ovako heterogenom Vladom?

JURATOVIĆ: Premalo znam o stvarnim unutarnjopolitičkim odnosima među ključnim akterima crnogorskog političkog vrha da bih ih mogao dovoljno stručno komentirati. Međutim, polazeći od činjenice da je ulazak Crne Gore u EU iz više razloga od vitalnog značaja za veliku većinu njezinih građana, smatram da si nijedna politička opcija ne može dopustiti biti prepreka na tom putu.

Aleksandar Vučić se osramotio pokušajem destabilizacije Crne Gore u Tivtu. Međutim, to ne znači da će od toga odustati. Je li se Crna Gora uspjela oduprijeti njegovim pritiscima?

JURATOVIĆ: S obzirom na to da Aleksandar Vučić ima ozbiljne probleme zbog teške situacije u Srbiji, gdje se na vlasti održava uglavnom represivnim mjerama prema vlastitom narodu, te da se posljednjim političkim snagama nastoji prikazati kao zaštitnik svih Srba, ne vjerujem da će propustiti priliku inscenirati ili iskoristiti svaki incident koji mu može pomoći u održavanju tog narativa.

Ipak, iskreno se nadam da će ulaskom Crne Gore u Europsku uniju podjele po nacionalnom pitanju postupno biti prevladane te da će političko natjecanje ubuduće biti usmjereno na to ko može građanima ponuditi bolji, sigurniji i kvalitetniji život, bez obzira na njihovu nacionalnost ili vjersku pripadnost.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ponovo otvara pitanje kopnene granice na Prevlaci. Koliko je to pogrešan potez u završnici pregovora?

JURATOVIĆ: Budući da sam i sam dugogodišnji političar, iz vlastitog iskustva znam da pokretanje takvih pitanja u ovakvom trenutku obično znači ili da se ne želi ulazak Crne Gore u EU ili da se želi udovoljiti radikalnim političkim krugovima. I jedno i drugo vodi gubitku političke vjerodostojnosti predsjednika države čiji je ulazak u Europsku uniju od vitalnog značaja.

Otvaranje takvih tema u odnosima sa zemljom koja svojim glasom odlučuje o pristupanju EU smatram potpuno nepotrebnim. To koristi isključivo radikalima i euroskepticima s obje strane. Uostalom, takvi sporovi predstavljaju samo dodatni argument protivnicima proširenja Evropske unije na budućim referendumima.

Kako će se postaviti Hrvatska, koja je i sama morala progutati mnogo toga u bilateralnim odnosima sa Slovenijom prije ulaska u EU? Smatrate li da Crna Gora treba da uči iz tog iskustva?

JURATOVIĆ: Prateći rad Vlade Republike Hrvatske, uvjeren sam da Hrvatska neće stajati na putu ulaska Crne Gore ili bilo koje druge države regije nakon što ispuni sve potrebne uslove i zatvori pregovaračka poglavlja. Naprotiv, Vlada Hrvatske na svim razinama zagovara ubrzanje pretpristupnih procesa država regije, prije svega iz sigurnosnih razloga.

Međutim, istina je i da na tom putu nema samo prijatelje, ni u Hrvatskoj ni u Europskoj uniji. Zato je iznimno važno da se osjetljiva pitanja rješavaju među stručnjacima, bez nepotrebne medijske buke, umjesto da služe za prikupljanje sitnih političkih bodova koji štete općem interesu građana.

Uostalom, koga danas još zanima granica između Slovenije i Hrvatske na nekom beznačajnom plićaku, kada građani obje države slobodno putuju Europom bez graničnih kontrola?