Sve što je donijela nezavisnost važno je da obrazovni sistem utka u predmete od osnovnog obrazovanja i spomenika koji postoje u svim gradovima i mjestima koja obilježavaju crnogorsku istoriju. Istoriju Crne Gore, njenu kulturu i baštinu, potrebno je njegovati od malih nogu, rekla je predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Današnji dan je, kako ističe, dan za slavlje, svečan i važan, jer je dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti. Svako na svoj način podsjeća mlađe generacije kakva je to bila impresija i pozitivna energija koja se stvarala procesom obnove crnogorske nezavisnosti, a prenoseći na mlade samo će tako i trajati.
"To su bila vrlo važna vremena za našu državu i bilo je zadovoljstvo i čast biti dio toga procesa. Igrom slučaja 2004. godine sam ušla u Vladu i ušla u političke vode, mada nikad nijesam bila u pravom smislu političar, već veliki radnik posvećen poslu. Bilo mi je zadovoljstvo da učestvujem u svemu tome i da zajedno sa kolegama doprinosimo tim malim koracima koji su na kraju doveli do tog velikog čina da je većina crnogorskih građana rekla DA i opredijelila se tako da se poslije 88 godina Crna Gora vrati u evropske i svjetske države - na listu nezavisnih i međunarodno priznatih zemalja", istakla je Đurović.
Bila su to, prema njenim riječima, vanredna vremena, zato što je to bilo veliko iznenađenje za mnoge u međunarodnoj zajednici, ne očekujući da će jedna mala država na Balkanu poslije svih turbulentnih dešavanja devedesetih uspjeti postepeno da stabilizuje svoj ekonomski sistem, da dokaže da može biti ekonomski održiva.
"To je bila jedna od najvažnijih teza koju smo morali dokazati, istovremeno da je to prostor gdje se može politički razgovarati koji ne treba da bude bezbjednosni rizik Balkana, već treba da bude njegova svjetlija tačka koja pokazuje da Baklan treba da se integriše u Evropsku uniju", rekla je Đurović.
Nakon samo desetak dana od obnove nezavisnosti, podsjeća ona, delegacija Evropske komisije stigla je u Podgoricu da se izradi osnovni nacrt Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crna Gora i države članice EU.
"Radilo se cijeli jedan dan i mi smo na kraju dana već imali prijedlog tog sporazuma sa vrlo malo posla koji je još trebalo odraditi. Na sastanku ministara poljoprivrede donijeta je pregovaračka platforma, nije su se čekali tadašnji spoljni i opšti odnosi, nego da se samo što prije krene. U septembru je bila tehnička runda, do decembra već završeni pregovori. Bio je to vrlo neizvjestan proces lobiranja mnogih da to ne ide baš tako brzo u slučaju Crne Gore, ali Sporazum se dobio vrlo brzo, u istoj sedmici kada je i crnogorska Skupština usvojila Ustav nezavisne država Crne Gore. To su bili neki vanredni procesi i dobro je zapisati da ostane", poručila je Đurović.
Ističe da mnoge stvari nijesu bile dio obrazovnog sistema decenijama.
"Nekako je ta jugoslovenska širina činila da se nedovoljno uči sopstvena istorija. Danas mladi koji nijesu živjeli to vrijeme, bombardovani raznim informacijama, sa velikim potencijalom za formiranje kritičke misli ipak treba na određeni način da budu usmjereni, da im se pomogne, da se bavimo podacima i činjenicama, da se podsjećamo na važne datume, na važne događaje, da objektiviziramo stvari i da ih podsjećamo da se ne upravljaju samo emocijama i nekim uticajima koje nosi okruženje, već da to prvenstveno bude ozbiljan sistematičan obrazovni proces razvijanja kritične misli, podsticanje identiteta i kredibiliteta u stavovima", zaključila je Đurović.