Iako zvanični podaci pokazuju da u Crnoj Gori živi nešto više od 53.000 osoba s invaliditetom (OSI), stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj znatno veći.
Nedostatak jedinstvenog registra, nepristupačnost javnih prostora i objekata, otežano zapošljavanje i i dalje prisutne predrasude samo su dio problema s kojima se ova populacija svakodnevno suočava.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 16 odsto stanovništva ima neki oblik funkcionalnog ograničenja. Ako bi se taj procenat primijenio na Nikšić, proizilazi da u gradu pod Trebjesom živi oko 10.000 osoba s invaliditetom ili različitim vrstama poteškoća.
Izvršni direktor nikšićke NVO "Mozaik" Blagoje Šturanović smatra da zvanična statistika ne pruža potpunu sliku stvarnog stanja.
"Danas se na globalnom nivou procjenjuje da čak 16 odsto stanovništva živi s nekom vrstom poteškoće. To u dobrom dijelu nijesu formalno osobe s invaliditetom, ali govorimo o širokom spektru oštećenja – od senzornih do poremećaja iz spektra autizma, čiji broj posljednjih godina raste", kazao je Šturanović.
Dodao je da poseban problem predstavlja činjenica da Crna Gora još nema jedinstven registar osoba s invaliditetom, što dodatno otežava planiranje podrške i kreiranje javnih politika.
"Nemamo precizne podatke ni za Nikšić ni za Crnu Goru. To otežava istraživanja, planiranje aktivnosti i pripremu projekata" pojasnio je Šturanović.
Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2023. godine, najmanje jednu smetnju ili prepreku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ima 53.251 građanin Crne Gore. Ipak, Šturanović vjeruje da je stvarni broj značajno veći.
"Mnogi prilikom popunjavanja ankete nijesu naveli svoje poteškoće. Razlog su stigma, stereotipi i predrasude koje su i dalje duboko prisutne u društvu. Zbog toga je izvjesno da je broj osoba s invaliditetom veći od onoga što pokazuju podaci Monstata", ističe on.
Problemi zapošljavanje, obrazovanje i socijalna izolovanost
Iako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom među kvalitetnijim propisima u ovoj oblasti i predviđa značajne podsticaje za poslodavce, osobe s invaliditetom i dalje teško dolaze do zaposlenja. Šturanović podsjeća da država refundira do 75 odsto bruto zarade zaposlenih osoba s invaliditetom, kao i troškove prilagođavanja radnog mjesta, ali da poslodavci često nijesu dovoljno informisani ili su pod uticajem ukorijenjenih predrasuda.
Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja otežan pristup obrazovanju i stručnom usavršavanju, zbog čega mnoge osobe s invaliditetom nijesu u ravnopravnom položaju na tržištu rada.
"Značajan broj osoba s invaliditetom je socijalno izolovan, provodi mnogo vremena u kući i vremenom razvija nesigurnost ili anksioznost. Zato je važno osnaživati ih kroz obuke i kurseve kako bi stekli znanja i bili spremni za tržište rada", naglasio je Šturanović i dodao da nevladin sektor često predstavlja jednog od najvećih poslodavaca osoba s invaliditetom, ali upozorava da pojedine organizacije djelovanje u ovoj oblasti posmatraju prvenstveno kroz finansijski interes.
Više od polovine nezaposlenih nema zanimanje ni stručnu spremu
Podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pokazuju da se na kraju prošle godine na evidenciji nalazilo 8.174 lica s invaliditetom, od čega su 5.053 bile žene. Više od polovine nezaposlenih nema zanimanje ni stručnu spremu, dok najveći broj pripada starijim starosnim kategorijama.
"Ljudi i dalje zaziru od osoba s invaliditetom. Potrebno je više kampanja, pristupačan prevoz i dostupnije obrazovanje. U Nikšiću imamo tek nekoliko ustanova koje su gotovo u potpunosti pristupačne", naglasio je Šturanović.
Da lokalna uprava nastoji da unaprijedi položaj osoba s invaliditetom potvrđuje i izrada novog lokalnog akcionog plana, čije je usvajanje u završnoj fazi.
Vršiteljka dužnosti sekretarke Sekretarijata za socijalno staranje i osobe sa invaliditetom Opštine Nikšić mr Maja Todorović kazala je da će novi dokument biti usmjeren na konkretne i ostvarive mjere.
"Željeli smo da novi akcioni plan bude realan, održiv i usmjeren na konkretno poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom u naredne četiri godine", kazala je Todorović.
Prema njenim riječima, plan će biti fokusiran na povećanje pristupačnosti, jačanje socijalne uključenosti i stvaranje uslova za aktivnije učešće osoba s invaliditetom u svim segmentima društvenog života.
"Ne možemo reći da su potpuno isključeni, ali im još nijesu pružene sve mogućnosti da svoje potencijale iskažu na pravi način", poručila je Todorović.
Predstavnici civilnog sektora i lokalne uprave saglasni su da bez kvalitetnijih evidencija, sistemskog pristupa i uklanjanja fizičkih i društvenih barijera nije moguće ostvariti punu ravnopravnost osoba s invaliditetom. Do tada će one ostati među najosjetljivijim i najugroženijim društvenim grupama u Crnoj Gori.