Apsolutno podržavam stav MUP-a da se uredi birački spisak, ali ne da se građani Crne Gore koji su privremeno odsutni iz zemlje budu izbrisani iz Registra, kazao je za Pobjedu Adel Omeragić. S druge strane, advokatica iz dijaspore Izeta Purišić za naš list upozorava da izmjene zakonskih odredbi o prebivalištu mogu da oslabe odnos Crne Gore sa njenim građanima u svijetu.

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lider Demokrata Aleksa Bečić, te njegov stranački kolega i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović posljednjih sedmica intenzivno agituju da pred poslanike Skupštine Crne Gore što prije – i sa što manje novih izmjena – stigne nova verzija Zakona o registrima prebivališta i boravišta koji bi, smatraju, trebalo da rezultira „čišćenjem“ biračkog spiska.

Poput zakonskih rješenja kojima se regulišu rad i nadležnosti u resoru unutrašnjih poslova i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) čije je usvajanje u martu izazvalo novu parlamentarnu krizu, i ovog puta predlagači – Vlada odnosno MUP – idu „ivicom noža“. Istina, institucije Evropske unije (EU) možda neće naći mnogo spornih detalja u izmijenjenim djelovima zakona. Ali, kao što su to istakli i za zakone o UP-u i ANB-u, posebno će se pratiti sprovođenje novih rješenja, odnosno ko će se i zbog čega naći „na udaru“ tih normi.

Prema onome što se već više mjeseci može čuti od predstavnika dijaspore, svaki crnogorski državljanin koji privremeno boravi u inostranstvu mogao bi trajno ostati bez svega onoga što se vezuje za njegovo prebivalište odnosno boravište, u slučaju da ih nadležni ne nađu na prijavljenoj adresi u trenutku kontrole. Strahuju tako da bi mogli ostati ne samo bez biračkog i socijalnih prava, već i bez državljanstva.

UREĐIVANJE SPISKA

Tim povodom Pobjeda je zatražila stav jedne od manjinskih partija vladajuće većine, Bošnjačke stranke, čiji je poslanik Adel Omeragić istakao kako „podržavaju stav MUP-a o uređenju biračkog spiska“, ali pod određenim uslovima.

Kako je kazao, njegove stranačke kolege i on su u prethodnom periodu „primili veliki broj poziva, poruka i upita naših ljudi iz dijaspore. Kontaktirali su ih, dodao je, iz različitih država, a ključni razlozi su bili da dobiju pojašnjenja ili pitaju o konkretnim rješenjima koja bi mogla biti ozakonjena predloženim izmjenama nacrta zakona o registru prebivališta i boravišta, uključujući „da li će njegove odredbe dovesti u pitanje njihovo prebivalište i njihovu vezu sa Crnom Gorom“.

- Važno je napraviti jednu bitnu razliku: MUP je pripremio nacrt izmjena Zakona o Registru prebivališta i boravišta. Ovo je važno podvući, jer se u javnosti pominje mogućnost da građani Crne Gore koji su na privremenom radu u inostranstvu mogu izgubiti državljanstvo. To nije predmet ovog nacrta zakona i svakako je važno to saopštiti. Međutim, prebivalište i državljanstvo su različite kategorije. Građani Crne Gore veliki broj prava koja imaju crpe upravo na osnovu prebivališta – ukazao je on.

Kako je precizirao, to se odnosi na ličnu kartu, na biračko pravo, zatim set socijalnih prava, kao i pravo na liječenje i školovanje.

Omeragić je dodao i kako se predloženim nacrtom zakona predviđaju provjere podataka na terenu, na osnovu čijih rezultata je predviđeno da nekome može biti oduzeto prebivalište, ali da je to „krajnja mogućnost“.

- Apsolutno podržavam stav MUP-a da se uredi birački spisak, da bude transparentan, da - ako ima umrlih građana - oni budu izbrisani. Ono što svakako ne podržavam jeste to da se građani Crne Gore koji su privremeno odsutni iz zemlje, a koje policija tokom provjere ne pronađe na navedenoj adresi, budu izbrisani iz Registra. To je ozbiljno kršenje Ustavom zagarantovanih prava – istakao je sagovornik Pobjede.

On je podsjetio kako je „veliki broj naših građana privremeno u dijaspori, da tamo nemaju prebivalište, već privremeni boravak“.

- Ne smijemo dozvoliti da ti ljudi ostanu bez prebivališta, da ih sistem jednostavno izbriše. Dijaspora je decenijama bila uz Crnu Goru – kada je trebalo pomoći porodici, rodnom kraju ili državi. Zato je važno da svaku odluku koja se tiče njihovih prava donosimo pažljivo, odgovorno i u dijalogu sa onima na koje se te odluke odnose – zaključio je Omeragić u izjavi za Pobjedu.

STAV IZ DIJASPORE

Istim povodom, članica crnogorske dijaspore, advokatica Izeta Purišić javno se obratila se Vladi, MUP-u, poslanicima u Skupštini i svim institucijama odgovornim za zaštitu demokratskih prava, upozoravajući da predložene izmjene Zakona mogu oslabiti vezu između Crne Gore i hiljada njenih građana u inostranstvu, te ograničiti njihovo učešće u demokratskom procesu.

Ona je, u saopštenju upućenom Pobjedi, napomenula da svaka demokratska država ima pravo da vodi tačne javne evidencije i obezbijedi transparentan izborni sistem, ali i da nijedna demokratija ne bi smjela da svoju dijasporu tretira kao teret, političku prijetnju ili građane manje vrijednosti samo zato što žive van zemlje.

- Crnogorska dijaspora nikada nije napustila Crnu Goru. Naprotiv, decenijama je podržavala zemlju ekonomski, društveno i emotivno, na načine koji su značajni i mjerljivi. Hiljade porodica oslanjaju se na finansijsku pomoć koja se šalje iz inostranstva kako bi pokrile osnovne potrebe, kao što su hrana, ljekovi, komunalije i stanovanje. U svakom gradu, opštini i selu u Crnoj Gori građani iz dijaspore ulagali su svoj teško zarađeni novac u kuće, biznise i lokalne zajednice. Mnoge porodične kuće i lokalni razvojni projekti danas postoje zahvaljujući odricanjima ljudi koji rade u inostranstvu. Istovremeno, oni nastavljaju da čuvaju crnogorsku kulturu, jezik, tradiciju i identitet, uprkos tome što žive van zemlje. Generacijama su građani odlazili iz Crne Gore u potrazi za boljim prilikama, stabilnošću i mogućnošću da izgrade sigurnu budućnost za sebe i svoje porodice. Mnogi to nijesu učinili zato što su željeli da napuste svoju domovinu, već zato što su ih okolnosti primorale da prilike potraže negdje drugo – istakla je Purišić.

Naglašava i da uvođenje mjera koje bi mogle oslabiti ili isključiti učešće dijaspore na izborima, nosi rizik slanja poruke da su njihove finansijske kontribucije dobrodošle, ali ne i njihov demokratski glas.

- Demokratija se ne završava na granici. Državljanstvo nije određeno samo prebivalištem, već i pravnim, istorijskim, kulturnim i emotivnim vezama sa domovinom. Mnoge savremene demokratske države štite biračka prava svojih zajednica u dijaspori kao izraz jednakosti i uključivanja. Svaka politika koja posredno obeshrabruje ili ograničava učešće dijaspore na izborima rizikuje da bude shvaćena kao oblik demokratskog isključivanja. Takve mjere ne bi ojačale Crnu Goru. One bi oslabile nacionalno jedinstvo i povjerenje javnosti – smatra Purišić.

Ukoliko Crna Gora iskreno teži članstvu u Evropskoj uniji, Purišić dodaje da njene reforme moraju ići u pravcu veće demokratske uključenosti, institucionalne transparentnosti, jednakih prava i zaštite svih građana, bez obzira na mjesto prebivališta.

Zbog toga je Vladu i Skupštinu Crne Gore pozvala da zaštite biračka prava svih crnogorskih građana, bez obzira na mjesto prebivališta, obezbijede da izborne reforme budu u skladu sa demokratskim principima i evropskim standardima, izbjegnu mjere koje bi mogle dovesti do političkog obespravljivanja građana koji žive u inostranstvu, uspostave transparentne konsultacije sa zajednicama dijaspore prije usvajanja ovakvih zakona, rješavaju problem korupcije, političkog favorizovanja i nedostatka prilika zasnovanih na znanju, sposobnostima i zaslugama, koji i dalje podstiču građane da napuštaju zemlju i prepoznaju ekonomski, društveni i kulturni doprinos dijaspore razvoju i stabilnosti Crne Gore.

- Snažna država ne odbacuje svoje ljude u inostranstvu. Ona održava vezu sa njima i cijeni njihov doprinos. Dijaspora nije izvan Crne Gore. Ona je dio crnogorske nacionalne zajednice – zaključila je Purišić.

Bečić ponovo upoređivao različite spiskove

Tokom jučerašnje sjednice Skupštine, poslanik Demokrata Momčilo Leković postavio je Bečiću dopunsko pitanje o izazovima biračkog spiska.

Tom prilikom, potpredsjednik Vlade je ponovo iznio spornu tvrdnju o broju stanovnika odnosno glasača u Crnoj Gori.

- U biračkom ispisku imamo 48.000 osoba više nego državljana Crne Gore sa prebivalištem, saglasno popisu koji je sproveden. Taj broj je praktično ekvivalentan onome što je broj državljana Crne Gore koji nijesu izvadili novu ličnu kartu - rekao je Bečić, koristeći ponovo informacije iz dvije baze podataka za koje iz Monstata kontinuirano navode kako ne mogu biti upoređivane.

Zatražio je da se „prestane sa manipulacijama i širenjem neistina ka dijaspori“.

- Državljanstvo i prebivalište su dva različita pojma. To što nemate prebivalište u Crnoj Gori, ne znači da gubite crnogorsko državljanstvo - kazao je Bečić.

Kako je dodao, cilj izmjena zakona je „da se birački spisak upodobi sa članom 45 Ustava Crne Gore i zakonima države“.

- I da ovu anomaliju vezanu za definiciju prebivališta otklonimo iz našeg pravnog sistema - dodao je on.