Godišnja lista najzagađenijeg voća i povrća ponovo je izazvala zabrinutost, a najnoviji izvještaj za 2026. godinu donosi alarmantno otkriće „vječnih hemikalija“. Stručnjaci objašnjavaju zašto pranje često nije dovoljno i koje namirnice predstavljaju najveći rizik po zdravlje.

Godišnji vodič neprofitne organizacije Environmental Working Group (EWG) ponovo je stavio jagode, spanać, ali i lisnato povrće poput kelja i raštana na vrh neslavne liste „prljavih dvanaest“. Riječ je o spisku dvanaest vrsta konvencionalno uzgajanog voća i povrća sa najvišim nivoima ostataka pesticida. Analiza za 2026. godinu, koja je obuhvatila više od 54.000 uzoraka, otkrila je tragove čak 264 različita pesticida.

Na prvom mjestu neslavne liste našao se spanać, na drugom su kelj, raštan i gorušičino lisnato povrće. Treće mjesto pripalo je jagodama, na četvrtom je grožđe, slijede nektarine, pa breskve. Na listi su i trešnje, jabuke, kupine, kruške, krompir i borovnice. 

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da su uzorci testirani nakon što su temeljno oprani i, po potrebi, oguljeni – baš kao što bi to uradio svaki potrošač kod kuće. Čak i nakon takve pripreme, gotovo svi uzorci sa vrha liste, poput jagoda, sadržali su ostatke više hemikalija, potvrđujući da ove namirnice predstavljaju najveći izvor pesticida u ishrani.

Ključni razlog zašto je ovo voće i povrće toliko podložno kontaminaciji leži u njihovoj prirodi. Namirnice poput jagoda, grožđa, borovnica i breskvi imaju tanku i jestivu koru koja ne pruža zaštitu od hemikalija. Pesticidi se zato upijaju direktno u meso ploda i ne mogu se u potpunosti ukloniti pranjem.

Dodatni problem predstavljaju takozvani sistemični pesticidi, koji se apsorbuju u tkivo same biljke tokom rasta i postaju njen sastavni dio. Površinsko pranje ili ribanje može smanjiti izloženost, ali ne i eliminisati hemikalije koje su već prodrle duboko u plod. Upravo zbog toga lisnato povrće i bobičasto voće, koje je često meta brojnih štetočina, tretira se više puta tokom sezone rasta, što rezultira nakupljanjem hemijskog „koktela“.

Izvještaj za 2026. godinu donio je do sada najalarmantnije otkriće: prisustvo PFAS pesticida, poznatih kao „vječne hemikalije“. Ove supstance nazivaju se vječnima jer se, zbog svoje molekularne strukture, izuzetno sporo razgrađuju u okolini i ljudskom tijelu, gdje se mogu godinama akumulirati.

Testiranja su pokazala da je čak 63 odsto svih uzoraka sa liste „prljavih dvanaest“ bilo kontaminirano ovim opasnim jedinjenjima. Američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) povezuje izloženost PFAS-u sa nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući rak, oštećenje jetre, bolesti štitne žlijezde, smanjenu plodnost, hormonske poremećaje i slabljenje imunog sistema. Ovo otkriće daje novu dimenziju raspravi o bezbjednosti hrane i čini preporuku o izboru organskih verzija ovih namirnica važnijom nego ikad.

Iako ovi podaci zvuče zabrinjavajuće, dio naučne zajednice tvrdi da izvještaj EWG-a ne pruža potpunu sliku i da nepotrebno širi strah. Kritičari ističu da se prisustvo ostataka pesticida ne može izjednačiti sa zdravstvenim rizikom, jer su utvrđene količine u većini slučajeva daleko ispod zakonski dozvoljenih granica koje su postavile regulatorne agencije.

Jedna analiza pokazala je da bi odrasla osoba morala pojesti stotine porcija konvencionalnog spanaća dnevno da bi dostigla prag koji bi se teoretski mogao smatrati štetnim. S druge strane, iz EWG-a odgovaraju da „zakonski dozvoljeno ne znači i bezbjedno“, tvrdeći da su propisi često zastarjeli i da ne uzimaju u obzir kumulativni efekat izloženosti mješavini različitih pesticida, čak i u malim dozama.

Stručnjaci se slažu da koristi od konzumiranja voća i povrća nadmašuju rizike, ali savjetuju nekoliko koraka za smanjenje izloženosti. Temeljno pranje pod tekućom vodom prvi je i osnovni korak. Za efikasnije čišćenje, naročito kod namirnica poput jagoda, preporučuje se metoda koja uključuje potapanje u rastvor vode i sode bikarbone ili bijelog sirćeta na nekoliko minuta, nakon čega slijedi ispiranje. Ipak, za namirnice sa liste „prljavih dvanaest“, najsigurnija metoda je guljenje kore, kao kod jabuka, krušaka i krompira. Time se, nažalost, gubi i značajan dio vlakana i vitamina, pa je odluka na samom potrošaču.

Najpraktičniji pristup je pametna kupovina. Nasuprot „prljavima“, postoji i lista „čistih petnaest“, na kojoj su namirnice sa najmanje pesticida, poput avokada, ananasa, luka i kukuruza šećerca. One su siguran izbor čak i kada su konvencionalno uzgajane.

Preporuka je zato preusmjeriti budžet za organske proizvode upravo na najkritičnije namirnice: jagode, spanać, kelj, grožđe i breskve. Dobra i često povoljnija alternativa su smrznute organske verzije bobičastog voća i spanaća, koje zadržavaju sličnu nutritivnu vrijednost.