Da bi spriječila negativna iskustva koja je imala sa određenim članicama unutar Unije, poput Mađarske, ali i zbog činjenice da su političke partije iz vlasti pod jakim uticajem Moskve i Beograda, Evropska unija razmišlja o zaštitnim mehanizmima u Ugovoru o pristupanju Crne Gore, rekao je, gostujući u emisiji „Na kraju dana“ na Televiziji E, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Đuričković.
Komesarka za proširenje Marta Kos kazala je na konferenciji u Frajburgu da je Crna Gora prva sljedeća članica Evropske unije, a nakon nje Albanija. Međutim, dodala je da će Ugovor o pristupanju sadržati novu odredbu koja će omogućiti Evropskoj komisiji da primjenjuje sankcije za nepoštovanje vrijednosti Unije.
Zaštitni mehanizmi u Ugovoru nijesu iznenađenje, objašnjava Đuričković, jer su EU i Brisel već imali iskustva unutar Unije sa blokadom brojnih odluka upravo zbog, kako ističe, penetracije ruskog uticaja u samoj Evropskoj uniji, poput primjera Mađarske, koja je stopirala pomoć Ukrajini.
„Kad pogledamo iskustva koja EU ima, ta mjera nije iznenađenje. Oni razmišljaju o nekim drugim mjerama koje se ne tiču novih članica, nego postojećih, prilikom donošenja određenih odluka, i ide se u tom pravcu da se instaliraju mehanizmi kojima bi se spriječio ruski maligni uticaj. To je zvanični stav“, rekao je Đuričković.
Dodaje da u vezi sa zaštitnim mehanizmima koje će sadržati Ugovor o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji postoji i drugi dio, koji se konkretno odnosi na Crnu Goru, o čemu su, kako ističe, predstavnici opozicije upoznati od strane diplomata Evropske unije.
„Njima je i te kako jasno ko je na vlasti u Crnoj Gori i koliko su, u suštini, crnogorski sistem, institucije i politički sistem penetrirani ruskim uticajem, kao i koje su to političke partije pod snažnim uticajem Moskve i, naravno, Beograda, ali i drugih malignih centara koje oni prepoznaju kao takve“, istakao je Đuričković.
Kaže da će se vrlo brzo znati da li Vlada ima plan B u kontekstu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, jer dinamika zatvaranja, kako dodaje, ne ide po planu, što će, prema njegovoj procjeni, biti jasno već krajem ljeta.
„Ako ne bude išlo kako treba, vrlo brzo će početi da komuniciraju da nijesu završili ove godine zatvaranje svih poglavlja, ali da će to okončati već 2027. godine. Naravno, u toj njihovoj komunikacionoj strategiji u početku neće odlagati članstvo za 2028. godinu, što predstavlja kupovinu vremena. To je ono čime se oni bave“, istakao je Đuričković.
Prema njegovim riječima, Vlada trenutno, sa aspekta svog učinka i obaveza koje treba da završi do kraja godine, već sada bi morala da da jasan presjek.
„Međutim, oni biraju strategiju kupovine vremena i održavanja optimizma, jer je činjenica da će, ukoliko ne zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine, doći do razočaranja i među građanima i među predstavnicima Evropske unije, prvenstveno zbog nerealnih planova i prenaglašenih očekivanja koje je kreirala Vlada“, zaključio je Đuričković.