Rođena svega nekoliko mjeseci nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, Nađa Stojanović pripada generaciji koja je odrasla zajedno sa državom koja je tek počela da oblikuje svoj politički i društveni identitet. Danas je predsjednica Erasmus studentske mreže Crne Gore na Univerzitetu Crne Gore, omladinska delegatkinja Crne Gore u Savjetu Evrope, mlada evropska ambasadorka u okviru WE Balkans mreže za Zapadni Balkan, članica Savjeta omladinskih inicijativa predsjednika Crne Gore, ali i pjesnikinja.

Odrastanje u Crnoj Gori za nju nije samo biografska činjenica, već iskustvo koje je, kako kaže, od prvih koraka oblikovalo i prostor i identitet. Posebno ističe Podgoricu kao sredinu u kojoj je svaka svakodnevica postajala dio njenog ličnog razvoja.

„Odrastanje u Crnoj Gori je predivno iskustvo koje baštinim od prvih koraka. Odrasla sam u centru glavnog grada, tako da mi se čini da je svaka ulica i svaki kamen ove postojbine zaista uticao na konkretno stvaranje moje ličnosti i identiteta”, kaže Stojanović za Analitiku.

Rođena sa jednom državom

Stojanović odrastanje ne vidi kao završen proces, već kao nešto što se i dalje nastavlja kroz razumijevanje društva i sebe u njemu. To razumijevanje, kako naglašava, dolazi s godinama i iskustvom.

„Odrastanje je složen i kompleksan proces, koji zahtijeva razumijevanje kulturoloških promjena i dešavanja u Crnoj Gori, kako sam odrastala, tako i danas, kad sam, valjda, odrasla osoba“, ističe ona.

U tom procesu, kaže, posebno mjesto zauzima porodica i vrijednosti koje su joj prenesene u djetinjstvu, a koje i danas vidi kao temelj svog odnosa prema svijetu.

„Čini mi se da sve ono kako i na koji način su me vaspitavali roditelji, danas ima konkretan uticaj na moje stvaranje i razumijevanje svijeta“, ističe sagovornica Analitike.

Kada govori o Crnoj Gori, Stojanović je ne posmatra spolja, već kao dio sebe. Identitet, kako kaže, nije nešto što se dodaje, već nešto što se živi.

„Rekla bih da Crna Gora jeste ostala duboko urezana od prvih koraka kao dio mog jedinstvenog identiteta i zaista, svaki put kad mislim na Crnu Goru, mislim i na sebe“, iskrena je.

Dvije mladosti - moja i državna

Posebno emotivno opisuje odnos prema činjenici da je odrasla u nezavisnoj državi, naglašavajući da je taj proces bio paralelan, njen i državni.

„Znači mi puno jer onda bivam svjesna da sam odrastala, a da je odrastala i moja država. Nekako smo rasle zajedno, ja od svojih prvih koraka, a ona od svojih početaka kao mlada nezavisna država. Čini mi se da sam je pratila od prvih pogleda i stopa pa do dana današnjeg“, ističe ona.

Stojanović smatra da mladi ljudi danas, zahvaljujući nezavisnosti Crne Gore, imaju priliku da trudom, radom i zalaganjem ostvaruju ciljeve kojima teže, bez potrebe za partijskom podrškom.

“Upravo zato podrška otvorenim listama ostaje stav koji zastupam u svakoj političkoj klimi, jer vjerujem u društvo jednakih šansi, inicijative i prostora za mlade ljude”, smatra ona.

Evropa kao prirodan nastavak identiteta

Njeno razumijevanje identiteta ne ostaje zatvoreno unutar nacionalnog okvira. Tokom odrastanja razvila je i širu evropsku perspektivu, koja je postala dio njenog ličnog i profesionalnog puta.

„Tokom odrastanja javila mi se specifična potreba, a to je da ne prihvatam svoj identitet samo na nacionalnom nivou, kao Crnogorka, već zaista da ga prihvatam i kao Evropljanka. Tako da bih rekla da je moj osnovni identitet što sam zaista Evropljanka i u tom dijelu se trudim da promovišem sve evropske vrijednosti u društvu”, navodi sagovornica Analitike.

Učešće u međunarodnim programima i susreti sa mladima iz drugih zemalja, kako kaže, dodatno su joj otvorili pogled na to kako se Crna Gora vidi spolja, ali i šta znači predstavljati svoju zemlju.

„Kada god odem neđe, ja ne predstavljam samo mlade ljude već sve ljude iz Crne Gore i zaista vjerujem da smo svi mi ambasadori svoje zemlje. Kada odeš u inostranstvo i tamo se nalazi stotinjak mladih ljudi, ja budem prva osoba iz Crne Gore koju oni upoznaju jer sam ja na takvim mjestima zaista jedini pravi ambasador Crne Gore”, ukazuje ona.

Zbog toga, kako naglašava, ponašanje pojedinca nikada nije samo lično, već i reprezentativno.

„Time što predstavljam Crnu Goru prenosim cijelu sliku našeg društva i u tom odnosu moramo biti obazrivi kako se ponašamo i koje vrijednosti promovišemo”, poručuje Stojanović.

Oni koji su stvarali i oni koji nastavljaju

Govoreći o razvoju Crne Gore u posljednjih 20 godina, ona ističe da njena generacija nezavisnost ne doživljava kao istorijski događaj, već kao prostor u kojem je odrasla i koji se i dalje oblikuje.

„Čini mi se da Crna Gora danas najviše napreduje upravo zbog onih vrijednosti koje je uspjela da održi i da sačuva. Nijesmo dopustili uticaj spoljnih faktora naših graničnih zemalja, ali smo u isto vrijeme dopustili da zajednički gradimo taj balkanski duh i identitet”, naglašava ona.

U tom smislu, Stojanović Crnu Goru vidi kao prostor između različitih svjetova, ali i kao most između njih.

„Crna Gora jeste jedna spona između balkanskih vrijednosti, uvjerenja i tradicije koje i danas imamo, ali i između onih evropskih vrijednosti kojima težimo”, pojasnila je.

Za nju, država nije apstraktna struktura, već ljudi koji je svakodnevno žive.

„Crna Gora nijesu samo njene ulice, parkovi, grb i zastava, Crna Gora su njeni ljudi”, naglasila je Stojanović.

Nezavisnost države, kako ističe, nije završena priča, već proces koji zahtijeva stalno čuvanje i razvijanje.

„Nezavisnost je vrijednost koju tek treba sačuvati. Moramo da je čuvamo i tek ćemo je graditi. Ona nije nešto što se podrazumijeva samo po sebi, već nešto što se svakog dana potvrđuje kroz ljude, institucije i način na koji društvo funkcioniše”, ocijenila je Stojanović.

Ona razliku između generacija vidi kao različite faze istog procesa, a ne kao suprotstavljene realnosti.

„Starije generacije su živjele ideju stvaranja države, dok mi živimo ideju njenog oblikovanja. To su različite faze istog procesa, a ne dvije različite Crne Gore”, dodala je.

Generacija koja želi da bude dio promjena

Na ličnom planu često koristi metaforu tačke A i tačke B kako bi opisala svoj put i odnos prema identitetu i odrastanju, ističući da se svakog dana pita kako bi izgledao njen život da je odrasla u nekom drugačijem političkom i društvenom kontekstu.

“Ne znam šta bi bilo kad bi bilo. Sanjar sam po prirodi i volim puno da maštam, ali logika te vodi od tačke A do tačke B. Mašta može da te odvede bilo gdje, ali ja bih se ovdje poslužila logikom i rekla da sam srećna što sam od tačke A do tačke B rasla u nezavisnoj Crnoj Gori, istakla je Stojanović.

Posebnu radost joj, kako naglašava, pričinjava činjenica da mladi danas imaju priliku da na reprezentativan način predstavljaju Crnu Goru u inostranstvu, noseći sa sobom duh naše kulture, obrazovanja i ambicije.

“Vjerujem da upravo mladi ljudi, svojom energijom, idejama i aktivizmom, donose pozitivnu klimu našem društvu i postaju pokretači promjena koje će Crnu Goru učiniti još snažnijom, pravednijom i uspješnijom državom”, poručuje Stojanović.

Crnoj Gori, kako kaže, želi da čuva i njeguje ono što je vrijedno i da nikad ne zaboravi da su njeni mladi ljudi njena sadašnjost.

“Ukoliko crnogorske institucije za 30 godina žele da vide mlade koji su danas mladi, a sjutra na mjestima donosilaca odluka, moraju im dati priliku sa malo godina da uče i da razumiju kako sistem funkcioniše, a možda i da ga mijenjaju ukoliko je to potrebno. Čuvajte ono što je vrijedno”, zaključila je Stojanović.