Ulazimo u fazu kontrolisane eskalacije bez jasnog političkog izlaza. Akteri još ne žele totalni rat, ali svakodnevno podižu prag rizika - pomorske operacije, napadi dronovima, pritisak na trgovačke brodove, uključivanje regionalnih aktera. Problem je što se takvi konflikti često izmaknu kontroli jednim incidentom - rekao je univerzitetski profesor i stručnjak za bezbjednost Nedžad Korajlić komentarišući situaciju u Hormuškom moreuzu i rastuće napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

On je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, rekao da bi, u slučaju eskalacije, to mogao biti veoma složen konflikt koji može da zahvati više zemalja i da se odrazi ne samo na ekonomiju, već i na sve druge sfere.

SAD, kako podsjeća, tvrde da je projekat "Freedom" privremena misija zaštite plovidbe, dok Iran to vidi kao kršenje primirja, pa se stvara prostor za pogrešne procjene i širenje sukoba. Korajlić ocjenjuje da situacija sa Hormuškim moreuzom više ne izgleda kao kratkotrajna operacija, već je to kriza sa visokim rizikom produženog konflikta.

Dodaje da to nije sukob koji se sada dešava, već traje.

"Bojim se da ne pređe u širi sukob, jer ima tendenciju da zahvati, a već jeste, više država i kontinenata. Razmjena vatre u Hormuzu već pokazuje da se nalazimo u zoni ozbiljne vojne konfrontacije. To što se dešava može da izazove niz posljedica koje mogu da uzrokuju različitim stepenom krize u regionu i u svijetu. Ovo nije potpuno raspad Atlantskog saveza, iako jeste ozbiljno naprezanje ovog saveza", ocijenio je Korajlić.

Podsjeća da Evropa nema jedinstven odgovor povodom krize na Bliskom istoku, jer dio država ne želi da prati američku strategiju što dovodi do raskoraka u međunarodnoj politici.

To, prema njegovim riječima, pokazuje da NATO i EU ulaze u fazu u kojoj će ostati saveznici, ali će politička poslušnost prema Vašingtonu biti sve manja.

"Mislim da je to možda i strategija zapadnoevropskog saveza koji želi da prikaže situaciju ovih drugih, Rusije i Kine i ostalih kao da je ona malo izmakla kontroli. Međutim, može biti da je to taktički zaokret da bi malo zbunili protivnika, isto kao kad igramo fudbal pa pokušamo zbuniti protivnika - jedni iz pozadine ulaze naprijed, drugi od naprijed ulaze pozadi. Ne smijemo potcjenjivati ni Rusiju, ni Kinu, ni SAD. Ovo je sada jedna šahovska tabla i sigurno će se u narednim mjesecima vidjeti ko je povukao kakav potez", naglasio je Korajlić.

Kaže i da eskalacija na Bliskom istoku ide u korist Moskvi, jer se pomjera pažnja, novac, oružje i diplomatska energije sa Ukrajine na Bliski istok i Rusiji daje prostor da tvrdi da je zapad strateški preopterećen.

"Rusija će pokušati da se predstavi kao strpljiv akter i čeka zamor zapada, međutim, mislim da ipak kada gledamo Vašington, zapad i ostale vidimo da oni nijesu amateri u ovim svim operacijama. To treba gledati sa oprezom, i jedne i druge i treće, pa i četvrte", rekao je Korajlić.

Podsjeća da Zapadni Balkan nije izolovan od svih procesa, te dolazak američkog broda u Dubrovnik i reakcije u Hrvatskoj pokazuju da se globalna kriza preliva i na Jadran i da države regiona ne bi smjele voditi avanturističku politiku, niti politiku nejasnog balansiranja.

"Najbolji pristup je jasno oslanjanje na međunarodno pravo, stabilnost, NATO, EU - siguran okvir gdje je to primjenjivo i izbjegavanje retorike koja region uvlači u tuđe konflikte. Moramo da budemo jasni, da se opredijelimo prema NATO-u, EU, prema međunarodnom pravu. To bi trebalo da bude politika zemalja Zapadnog Balkana", zaključio je Korajlić.