Pregled demografskih mjera za 2026. godinu objavilo je Ministarstvo demografije i useljeništva, koje podatke prikuplja već osmu godinu zaredom. Ovogodišnji pregled najcjelovitiji je dosad jer su podatke dostavile sve 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave. Prošle godine to nije učinilo njih šest, piše Hina. 

Vrh ljestvice gotovo isti: Sali, Ražanac, Povljana...

Vrh ljestvice ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na 2025. godinu. Najveću jednokratnu pomoć za prvo dijete, čak 7.963 eura, i dalje isplaćuje opština Sali na Dugom otoku. Slijede opština Ražanac kod Zadra, koja isplaćuje 7.000 eura, te Povljana i Kolan na Pagu s po 3.000 eura. Među gradovima najizdašniji je Imotski s potporom od 2.500 eura.

Sali i Ražanac prednjače i kada je riječ o drugom djetetu, sa 7.963 odnosno 7.000 eura. Slijede Povljana sa 6.000 eura, Imotski s 5.000 eura te Kolan i Pašman s po 4.000 eura.

Kod trećeg djeteta rekorderi su Imotski i Novska, koji roditeljima isplaćuju po 10.000 eura. Odmah iza njih nalaze se Stari Grad s 9.310 eura, općina Lovreć kraj Imotskog s 9.290 eura te Povljana na Pagu s 9.000 eura.

Za četvrto dijete najviše daje Vela Luka, 13.300 eura, a slijedi Vir s 13.000 eura. Po 10.000 eura za četvrto dijete isplaćuju Imotski, Novska i Biograd na Moru.

Apsolutni rekorder po potpori za peto i svako sljedeće dijete je Vir, gdje roditelji mogu dobiti čak 26.000 eura. Slijede Pašman s 14.000 eura, Vela Luka s 13.300 eura, Bol s 12.000 eura te Biograd na Moru s 11.000 eura. Po 10.000 eura za peto dijete isplaćuju i Novska i Imotski.

Broj jedinica bez potpore pao s 18 na 14

Na drugom kraju ljestvice nalazi se 14 jedinica lokalne i područne samouprave, četiri manje nego prošle godine, koje uopće ne isplaćuju jednokratnu novčanu potporu za rođenje djeteta.

Od županija to su Brodsko-posavska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Primorsko-goranska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska. Prošle godine na tom su popisu bile i Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija te opština Peteranec.

Od 1. januara ove godine Dubrovačko-neretvanska županija uvela je pomoć od hiljadu eura za svako novorođeno dijete, za što je u budžetu osigurala milion eura. Novčanu pomoć u istom iznosu za treće i svako sljedeće dijete rođeno od 1. janaura 2026. dodjeljuje i Šibensko-kninska županija.

Novčana pomoć za rođenje djece i dalje ne isplaćuju opštine Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica i Petrijanec.

Najveći gradovi

Među četiri najveća hrvatska grada najveću jednokratnu pomoć za prvo dijete daje Zagreb, i to 800 eura. Međutim, Zagreb taj iznos ne povećava s brojem djece pa roditelji za svako dijete dobijaju isti iznos. Sličan model primjenjuje i Osijek, koji za svako dijete isplaćuje po 700 eura. Rijeka daje 660 eura za prvo dijete, 850 eura za drugo te 1.225 eura za treće i svako sljedeće dijete.

Split pak za prvo dijete isplaćuje tek 265 eura, no za treće i svako sljedeće dijete pomoć se penje na 7.300 eura.

Hrvatska dnevno gubi 52 stanovnika

Visoke potpore ne znače nužno i najbolju demografsku sliku. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu pokazuju da najveći vitalni indeks, koji pokazuje koliko se djece rodi na 100 umrlih osoba, u Hrvatskoj ima Podstrana (201,5) pored Splita, zatim Imotski (155,1), opština Zmijavci pored Imotskog (153,8), opština Đulovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (147,1) i Solin (136,3).

Podstrana nije među rekorderima po naknadama za novorođenčad, dok je Imotski istovremeno u samom vrhu i po vitalnom indeksu i po visini pomoći za novorođenu djecu. Zmijavci i Đulovac takođe imaju vrlo visoke vitalne indekse, premda njihove pomoći nijesu među rekordnima.

Najniži vitalni indeks, gdje na 100 umrlih dolazi tek nekoliko rođenih, bilježi Biskupija u Šibensko-kninskoj županiji (2,9), s jednim rođenim djetetom u 2024. godini na 35 umrlih. Slijede Ervenik (5,0), Lećevica (7,7) te Lokve (10,0) i Mrkopalj (10,0) u Gorskom kotaru.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2011. do 2024. broj živorođene djece pao je s 41.197 na 32.069, odnosno za 9.128 djece ili oko 22 posto.

U istom razdoblju prirodni pad stanovništva gotovo se udvostručio, s 9.822 na 19.011 stanovnika, iz čega proizlazi da Hrvatska dnevno gubi oko 52 stanovnika, odnosno oko 19 hiljada stanovnika godišnje. Broj umrlih pritom je relativno stabilan i iznosi oko 51 hiljadu godišnje.