U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu, higijensko-epidemiološke službe i Institut za javno zdravlje procjenjuju rizike i predlažu epidemiološke mjere, dok formalne odluke o zdravstvenom nadzoru, izolaciji ili karantinu donosi zdravstveno-sanitarna inspekcija – kazali su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja i saopštili da se gotovo svake kruzing sezone sprovode epidemiološki nadzor i kontrola, te da je Crna Gora više puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima u skladu s međunarodnim pravilima i preporukama.

Crnogorska državljanka, članica posade kruzera MV Hondius, i dalje je u karantinu, dok broj potvrđenih slučajeva hantavirusa na tom brodu raste. Kao što je Pobjeda ranije objavila, infekcija kod nje nije potvrđena, a Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) prati njeno zdravstveno stanje u skladu s međunarodnim preporukama. Taj slučaj aktuelizovao je pitanje koje dobija na težini s približavanjem kruzing sezone - ko i kako štiti crnogorske luke od unošenja zaraznih bolesti s mora i koji je tačno lanac nadležnosti kada brod uplovljava s bolesnim putnikom ili članom posade na palubi?

Luke Kotor i Bar godišnje ostvaruju više od 500 uplovljavanja kruzera i posjetu više stotina hiljada putnika, kazali su iz Ministarstva pomorstva Pobjedi. Samo u Luku Bar ove sezone treba da stigne 128. 000 turista krizerima, dok je za narednu najavljen dolazak čak 190.000, saopštio je direktor kompanije Port of Adria Sedat Kara.

Lanac nadležnosti

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da u zdravstvenoj kontroli brodova koji uplovljavaju u crnogorske luke ključnu ulogu imaju zdravstveno-sanitarna inspekcija, nadležne higijensko-epidemiološke službe (HES) i IJZCG. Sanitarna inspekcija vrši sanitarni nadzor nad brodovima, izdaje potvrde o slobodnom saobraćaju brodova ili zahtijeva sanitarne sertifikate, određuje zdravstveni nadzor putnika i članova posade te po potrebi nalaže mjere izolacije, karantina, dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i dekontaminacije. HES sprovodi epidemiološko ispitivanje, procjenjuje zdravstveno stanje putnika i posade i predlaže mjere kontrole, dok IJZCG koordinira na nacionalnom nivou, prati epidemiološku situaciju u svijetu i Evropi, izrađuje stručne smjernice i komunicira sa SZO.

„U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu, HES i IJZCG vrše procjenu rizika i predlažu odgovarajuće epidemiološke mjere, dok formalne odluke o zdravstvenom nadzoru, izolaciji ili karantinu donosi zdravstveno-sanitarna inspekcija“, navodi se u odgovoru Ministarstva zdravlja Pobjedi.

Kada događaj ima potencijal međunarodnog značaja, koordinaciju preuzima Ministarstvo zdravlja, a informacije se preko Nacionalne fokalne tačke dostavljaju SZO u skladu sa IHR procedurama.

Deklaracija i slobodna luka

Na pitanje da li zapovjednici brodova imaju obavezu podnošenja zdravstvene deklaracije prije uplovljavanja, Ministarstvo pomorstva je Pobjedi potvrdilo da zapovjednici imaju obavezu dostavljanja Maritime Declaration of Health - zdravstvene deklaracije o stanju putnika i posade kako je to propisano međunarodnim zdravstvenim pravilima, odnosno kada postoji sumnja na zaraznu bolest ili drugi javnozdravstveni rizik.

Odobrenje za slobodnu komunikaciju broda s obalom, tzv. free pratique, izdaje sanitarna inspekcija na osnovu procjene zdravstvenog rizika, dostavljene dokumentacije i eventualnih epidemioloških indikatora.

Ministarstvo pomorstva je Pobjedi potvrdilo i da Crna Gora primjenjuje IHR 2005 u oblasti međunarodnog pomorskog saobraćaja kroz saradnju zdravstvenih organa, sanitarne inspekcije, lučkih kapetanija i drugih nadležnih organa, u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obavezama.

U slučaju sumnje na zaraznu bolest na brodu primjenjuju se procedure koje uključuju obavezno obavještavanje nadležnih organa, procjenu zdravstvenog rizika i koordinaciju zdravstvenih i pomorskih službi, uz eventualno preduzimanje epidemioloških i sanitarnih mjera.

Protokoli se unapređuju

Pravni osnov za postupanje definisan je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojim su uređene mjere prevencije, suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti, epidemiološki nadzor i nadležnosti institucija, uključujući sprovođenje međunarodnih obaveza iz IHR-a, za čiju primjenu je nadležno Ministarstvo zdravlja. Nacionalna fokalna tačka za primjenu tog pravilnika uspostavljena je 2009. godine, mreža sektorskih fokalnih tačaka u septembru iste godine, a prvi akcioni plan za implementaciju IHR-a usvojen je 2010. za period 2010–2012. Revidirani plan za period 2016–2018. usvojen je 2016. godine.

U novembru 2025. IJZCG je u saradnji s njemačkim Institutom Robert Koch izradio Smjernice za pripremljenost za javnozdravstveni odgovor na graničnim prelazima u Crnoj Gori, s jasno definisanim ulogama svih relevantnih institucija u ranom otkrivanju, procjeni i kontroli javnozdravstvenih prijetnji. Istovremeno je održana radionica o korišćenju lične zaštitne opreme uz učešće predstavnika IJZCG, HES-a, zdravstveno-sanitarne inspekcije, granične policije i aerodroma.

Iz Ministarstva zdravlja navode da je planirana i posebna radionica usmjerena na jačanje kapaciteta u lukama.

Crna Gora je 2019. godine dobrovoljno sprovela Zajedničku eksternu evaluaciju (JEE), tokom kojih je analizirano 19 tehničkih oblasti i identifikovano 70 prioriteta za unapređenje sistema, na osnovu kojih je izrađen Nacionalni akcioni plan za zdravstvenu sigurnost (NAPHS). Sistem se kontinuirano unapređuje kroz saradnju s Evropskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), Globalnom mrežom za uzbunu i odgovor na izbijanje bolesti (GOARN) i Institutom Robert Koch, uz primjenu pristupa „Jedno zdravlje“ i razvoj sistema ranog upozoravanja.

Iz Ministarstva zdravlja navode da se gotovo svake kruzing sezone, po dobijanju informacija koje ispunjavaju kriterijume za notifikaciju, sprovodi epidemiološki nadzor i potrebne kontrolne mjere, što potvrđuje, kako kažu, da je Crna Gora više puta aktivirala zdravstvene mjere prema brodovima u skladu s međunarodnim pravilima i preporukama.

Prema godišnjem izvještaju o radu Ministarstva zdravlja za 2025. godinu, sanitarna inspekcija je sa 27 postupajućih inspektora obavila 8.071 pregled i utvrdila 3.474 nepravilnosti, uz naplaćene kazne od 1.332.330 eura. Isti izvještaj bilježi i konkretan presedan aktiviranja zdravstvenog nadzora na graničnom prelazu: na Aerodromu Podgorica 135 putnika iz Saudijske Arabije stavljeno je pod zdravstveni nadzor.

Rizik nizak, ali sistem na probi

Hantavirus koji je pogodio MV Hondius identifikovan je kao Andes virus, jedini poznati hantavirus koji se, za razliku od ostalih vrsta, može prenositi s čovjeka na čovjeka, ali samo nakon bliskog i dugotrajnog kontakta s oboljelom osobom. SZO procjenjuje da je rizik za globalnu populaciju nizak.

„Ovo nije novi kovid“, poručio je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejisus, dodajući da rizik za javnost ostaje nizak i da nema razloga za paniku.

Virusi redovni na kruzerima

Slučaj MV Hondius nije izolovana pojava. Prema podacima Programa sanitarnog nadzora plovila (Vessel Sanitation Program) Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), objavljenim u februaru 2026. godine, broj evidentiranih epidemija gastrointestinalnih bolesti na kruzerima dostigao je u 2025. godini 23 - najviše od kada se ti podaci sistematski prikupljaju, od 1994. Od tog broja, norovirus je bio uzročnik u 17 slučajeva, dok u tri uzročnik nije ni utvrđen.

Brodska sredina je po prirodi visokorizična, jer putnici iz različitih zemalja dijele zatvoreni prostor sedmicama, a epidemije se mogu prenijeti s jedne plovidbe na drugu putem posade koja ostaje na brodu. Posjete lukama pri tome nisu jednosmjerne - brod može unijeti bolest u priobalne zajednice isto kao što ih priobalna zajednica može unijeti na brod, upozorava CDC u svojoj publikaciji za zdravstvene radnike CDC Vessel Sanitation Program, „Earlier Outbreaks on Cruise Ships in VSP's Jurisdiction“, koji je ažuriran 23. februara 2026.

CDC evidentira epidemije samo na brodovima čije rute uključuju američke luke, što znači da stvarni globalni broj epidemija na kruzerima premašuje i ove podatke.