Osnivač i izvršni direktor Nu Group Erkut Alkaja ocijenio je da građevinska industrija, tržište nekretnina i energetika značajno zaostaju za drugim sektorima kada je riječ o digitalnoj transformaciji i energetskoj tranziciji, ističući da je sada pravi trenutak da Crna Gora otvori ozbiljnu raspravu o modernizaciji tih oblasti.

Govoreći o trendovima u industriji na panelu pod nazivom “Novi pokretači tržišta nekretnina u Crnoj Gori: Ulaganja u energetiku” u okviru RE:D konferencije, Alkaja je naveo da su sektori poput finansija, namjenske industrije i proizvodnje već napravili velike iskorake u digitalizaciji, dok se u građevinarstvu i energetici promjene odvijaju znatno sporije.

„Kada pogledamo druge sektore poput finansija, namjenske industrije ili industrije uopšte, digitalna transformacija tih oblasti napreduje veoma dobro. Međutim, kada posmatramo građevinsku industriju, tržište nekretnina i energetiku, ne vidimo veliki napredak kada je riječ o digitalnoj transformaciji i energetskoj tranziciji“, rekao je Alkaja.

On je istakao da Nu Group trenutno razvija rješenja zasnovana na AI agentima, koja bi trebalo da pomognu upravljanju energetskim sistemima i unapređenju efikasnosti objekata.

Kao primjer naveo je projekat u Podgorici, gdje kompanija radi na razvoju kampusa koji bi funkcionisao kao neto nula emisijski objekat, što predstavlja jedan od ključnih evropskih trendova u oblasti održive gradnje.

„Pokušavamo da naš kampus u Podgorici pretvorimo u neto nula emisijski objekat. Sada prikupljamo podatke i koristimo AI agente za upravljanje sistemom u cjelini“, kazao je Alkaja.

Prema njegovim riječima, ovakav model mogao bi predstavljati jedan od prvih konkretnih primjera primjene vještačke inteligencije u upravljanju energetskom efikasnošću objekata u Crnoj Gori, ali i šire u regionu.

Alkaja smatra da će upravo integracija digitalnih tehnologija, automatizacije i održivih energetskih rješenja obilježiti narednu fazu razvoja građevinske i energetske industrije.

On je ocijenio je da će vještačka inteligencija u narednim godinama potpuno promijeniti način upravljanja zgradama, domovima i gradovima, donoseći veću energetsku efikasnost i značajne uštede.

Govoreći o budućnosti građevinske i nekretninske industrije, Alkaja je rekao da će AI agenti imati ključnu ulogu u upravljanju objektima, jer ljudi sve manje imaju vremena da samostalno kontrolišu složene sisteme potrošnje energije i upravljanja prostorom.

„U budućnosti će gradovima i zgradama upravljati AI agenti. To će biti neophodno kako bismo postigli veću energetsku efikasnost“, rekao je Alkaja.

Prema njegovim riječima, sistemi za upravljanje objektima već postoje u velikim i tehnološki naprednim zgradama, ali će uskoro postati dostupni i u običnim domaćinstvima.

„Uskoro ćete moći da upravljate svojim domom uz pomoć AI agenta. Takav sistem će znati koju temperaturu volite, kakve navike imate kod kuće i upravljaće svim sistemima umjesto vas“, naveo je Alkaja.

On smatra da će ovakva rješenja donijeti veću efikasnost i smanjiti troškove energije, ali i u potpunosti transformisati sektor nekretnina i građevinsku industriju.

„Kućama, zgradama i gradovima upravljaće upravo ovakvi agenti i to će dramatično promijeniti građevinsku i nekretninsku industriju“, poručio je Alkaja.

Dodao je da će u narednom periodu tehnološka rješenja imati sve veću ulogu u sektoru nekretnina, posebno kroz integraciju vještačke inteligencije, automatizacije i sistema za energetsku optimizaciju.

Nemanja Laković, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja naglasio je značaj energetskog kompleksa Rudnika uglja i Termoelektrane. Prema njegovim riječima oba kompleksa proizvode između 40 i 60 odsto električne energije u Crnoj Gori a kada se to stavi u finansijski kontekst to znači da se proizvede oko 840 miliona eura eletrične energije.

Kada je riječ o radnim mjestima, Rudnik uglja trenutno zapošljava oko 1.300 radnika, dok je u Termoelektrani Pljevlja zaposleno još oko 300 ljudi. Kada se tome dodaju povezana lica i porodice koje direktno zavise od ovog sistema, dolazi se do podatka da od tog kompleksa zavisi oko 4.000 ljudi koji žive u Pljevljima. Zbog toga je, kako je istakao Laković, važno razumjeti da Crna Gora trenutno nije zavisna od tog sistema samo energetski, već i ekonomski.

„Definitivno smo opredijeljeni da sprovedemo tranziciju, imajući u vidu naše obaveze i put ka Evropskoj uniji, koji je za sada sasvim izvjestan. Napravili smo detaljan plan energetske i pravedne tranzicije“, rekao je Laković.

Govoreći o planovima kompanije, naveo je da je u okviru pravedne tranzicije i transformacije radnih mjesta pripremljen plan rekonstrukcije kompanije i formiranja 12 novih firmi zasnovanih na postojećim kadrovskim kapacitetima.

Prema njegovim riječima, tri kompanije su već pokrenute u okviru sistema Rudnika uglja Pljevlja – građevinska kompanija sa oko 100 zaposlenih, asfaltna baza sa približno 20 radnika i proizvodnja KTZ opreme u kojoj radi oko 120 ljudi.

„To su prvi konkretni rezultati pravedne tranzicije u regionu“, kazao je Laković.

Dodao je da za ostale planirane kompanije postoje detaljno razrađeni biznis planovi, ali da je za realizaciju potrebna finansijska podrška.

U tom kontekstu upućena je inicijativa ministru energetike Admiru Šahmanoviću kako bi je prenio Evropskoj komisiji, sa ciljem da se Crnoj Gori omogući raniji pristup Fondu za pravednu tranziciju Evropske unije, koji je trenutno dostupan samo državama članicama EU.

„To bi u velikoj mjeri ubrzalo i pravednu i energetsku tranziciju“, rekao je Laković.

Kada je riječ o energetskim projektima, izdvojio je dva ključna projekta koje razvija Rudnik uglja.

Prvi je solarni park Grevo, za koji su, kako je naveo, dobijeni svi urbanističko-tehnički uslovi i pripremljena projektna dokumentacija. Projekat bi, zajedno sa planiranim baterijskim sistemom, trebalo da dostigne vrijednost od oko 50 miliona eura.

Drugi projekat odnosi se na hidroelektranu, snage oko dva megavata, koja bi trebalo da bude dio novog energetskog sistema i buduće kompanije za transfer energije unutar kompleksa Rudnika uglja Pljevlja.

Laković je poručio da je krajnji cilj tranzicije očuvanje svih radnih mjesta, ali da taj proces mora biti sproveden pažljivo i postepeno.

„Cilj je da nijedno radno mjesto ne bude ugašeno, već da sva radna mjesta prođu kroz tranziciju i ostanu zaštićena. Međutim, to moramo raditi pažljivo, korak po korak, vodeći računa da ne ugrozimo energetsku i finansijsku stabilnost Crne Gore, kao ni zaposlenost u Pljevljima“, zaključio je Laković.

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Zdravko Dragaš poručio je da su stabilnost energetskog sistema i ulaganja u nove energetske objekte ključni preduslov za dalji razvoj investicija, nekretnina, infrastrukture i turizma u Crnoj Gori.