Njihovo obraćanje prenosimo u cjelosti.
"Poštovani,
Obraćamo vam se sa dubokom zabrinutošću povodom najavljenih izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kojima se, prema dostupnim informacijama, uvode nova rješenja u vezi sa prijavom i odjavom prebivališta po službenoj dužnosti. Smatramo da predložene izmjene mogu imati neposredne posljedice po ostvarivanje biračkog prava značajnog broja državljana Crne Gore koji privremeno žive i rade u inostranstvu.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se predložena rješenja u javnosti doživljavaju kao mjere koje bi mogle dovesti do brisanja određenog broja građana iz biračkog spiska, bez prethodno sprovedene sveobuhvatne javne rasprave i bez adekvatnog uključivanja dijaspore, stručne javnosti i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i demokratskih standarda. Nakon osnivanja Ministarstva dijaspore postojala su opravdana očekivanja da će se dodatno unaprijediti položaj naših iseljenika, ojačati institucionalne veze sa dijasporom i stvoriti podsticajan ambijent za njihovo aktivnije uključivanje društveni, kulturni i ekonomski život Crne Gore. Umjesto toga, predložena zakonska rješenja kod velikog broja naših građana u inostranstvu stvaraju osjećaj nesigurnosti i bojazan da bi njihova politička i građanska prava u matičnoj državi mogla biti dovedena u pitanje.
Ne ulazeći u detaljnu pravnu analizu, koju će dati stručnjaci iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava, želimo da ukažemo na širi društveni značaj ovog pitanja. Veza dijaspore sa Crnom Gorom nije samo administrativne prirode. Ona je duboko ukorijenjena u porodičnim, kulturnim, istorijskim, identitetskim i emotivnim vezama koje se prenose generacijama i predstavljaju važan dio ukupnog društvenog i državnog potencijala naše zemlje.
Državljani Crne Gore koji žive u inostranstvu godinama doprinose razvoju svoje domovine kroz investicije, poslovnu saradnju, humanitarni rad, promociju Crne Gore u svijetu i očuvanje njenog kulturnog identiteta.
Dodatno, značaj dijaspore ogleda se i kroz njen snažan ekonomski doprinos. Na godišnjem nivou naši iseljenici kroz doznake, ulaganja i druge oblike finansijske podrške u Crnu Goru unesu gotovo milijardu eura, što prema procjenama predstavlja oko 12% bruto domaćeg proizvoda države. Ovaj podatak jasno potvrđuje da dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih resursa Crne Gore i da njena povezanost sa matičnom državom ima ne samo društveni i kulturni, već i značajan ekonomski značaj.
Međutim, pravo naših građana da učestvuju u političkom i društvenom životu države ne proizlazi iz njihovog ekonomskog doprinosa, već iz njihovog državljanstva i prava koja su im garantovana Ustavom i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. Istovremeno, u potpunosti razumijemo potrebu države da vodi ažurne i pouzdane registre prebivališta i biračke evidencije. Tačni i ažurni podaci predstavljaju legitiman interes svake uređene države i važan su preduslov za kvalitetno kreiranje javnih politika. Međutim, način na koji se ovaj proces sprovodi mora biti transparentan, inkluzivan i zasnovan na principima pravne sigurnosti, proporcionalnosti i jednakosti svih građana pred zakonom.
Zato smatramo da je neophodno otvoriti široki društveni dijalog o predloženim rješenjima, uz puno učešće predstavnika dijaspore, stručne javnosti, civilnog sektora i svih relevantnih institucija. Samo kroz otvorenu i argumentovanu raspravu moguće je pronaći rješenja koja će istovremeno unaprijediti kvalitet registara i zaštititi ustavna prava građana.
Posebno želimo naglasiti da prebivalište nije pitanje koje se može posmatrati isključivo kroz prizmu biračkog prava. Ono je povezano sa ostvarivanjem brojnih drugih prava i obaveza građana, uključujući pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, penzijskom i invalidskom osiguranju, ostvarivanje određenih administrativnih i pravnih prava, kao i određivanje mjesne nadležnosti organa uprave i sudova.
Zbog toga svaka izmjena u ovoj oblasti zahtijeva dodatnu pažnju i sveobuhvatnu procjenu mogućih posljedica.
Podsjećamo da Ustav Crne Gore garantuje slobodu kretanja, nastanjivanja i napuštanja države, kao i zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda. Stoga je od izuzetnog značaja da svaka zakonska intervencija koja može imati posljedice po politička i građanska prava građana bude pažljivo razmotrena i u potpunosti usklađena sa ustavnim principima, međunarodnim obavezama države i najvišim demokratskim standardima.
U duhu demokratskog dijaloga i odgovornosti prema budućnosti Crne Gore, pozivamo vas da pažljivo sagledate sve potencijalne posljedice predloženih zakonskih rješenja i obezbijedite transparentan, inkluzivan i pravičan proces u kojem će se čuti glas dijaspore i svih zainteresovanih aktera.
Posebno apelujemo da se o ovako važnom pitanju ne odlučuje bez aktivnog učešća predstavnika dijaspore, imajući u vidu njen višedecenijski doprinos razvoju države, očuvanju njenog identiteta i ekonomskom napretku. Svako rješenje koje se odnosi na status naših građana u inostranstvu mora biti rezultat dijaloga, međusobnog uvažavanja i zajedničke odgovornosti za budućnost Crne Gore.
Naš cilj nije konfrontacija, već očuvanje trajne i neraskidive veze između Crne Gore i njenih državljana širom svijeta, uz puno poštovanje Ustava, vladavine prava i demokratskih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora.
S uvjerenjem da ćete ovom pitanju pristupiti sa dužnom pažnjom i odgovornošću, srdačno vas pozdravljamo."
Potpisane organizacije:
1.Savez Asocijacija Crne Gore u Njemackoj –SCANJ kojeg čine sledeća udruženja:
- „Plavskogusinjski Merhamet“
- Bürgerverein „Most“
- Verein „Ulcinj“
- „Diaspora der Bosniaken aus Kosovo und Montenegro in Deutschland“
- „Europa für die Gemeinde Petnjica“
- "Bosniakische Kultur und Sport Gemeinschaft"
- Verein „Divan“
- „Weltverband der Bosniaken (SSB)“
- Verein „Štedim“
- „Montenegrinisch-Deutsches Kultur- und Sportzentrum“
2. Zavičajni Klub BIHOR- LUKSEMBURG iz Luxsemburga
3.Udruženje Crnogorsko-Belgijskog društva Montenegro iz Belgije
4. Bošnjačko Udruženje Plavljana i Gusinjana „BEHAR“ Holandija