Predstava “Romeo i Julija“ – Prizori iskušenja, prema djelu Vilijama Šekspira, u režiji Branislava Mićunovića, premijerno je izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, za kraj 72. sezone.

Izuzetna autorska ekipa i osamnaestočlani glumački ansambl predstave publici nacionalnog teatra donijeli su novo tumačenje kultnog Šekspirovog djela, prikazujući Romea i Juliju kroz različite životne faze i slojevite oblike ljubavi, stradanja i patnje.

Da je vizija autorskog tima i glumačkog ansambla našla put do gledalaca, publika je potvrdila višeminutnim gromoglasnim aplauzima i stajaćim ovacijama.

Mićunović: Kroz „crno svijetlo“ Šekspirove genijalnosti

Reditelj Branislav Mićunović je istakao da je veliki izazov bio pristupiti stvaralaštvu Vilijama Šekspira.

Foto: CNP

„Cilj nam je bio da sadržaj i kontekst poetike Vilijama Šekspira u ovoj predstavi učinimo jasnim i komunikativnim, te da učinimo da se ta stvar prilagodi ili emociji ili nekom intelektualnom razumijevanju svakog gledaoca. Ovo je bio proces u kojem mi se čini da smo bili toliko opterećeni velikim djelom. To je strašan pritisak da na Šekspiru pravite predstavu, a u stvari se probijate kroz jedno crno svijetlo, kroz jedan dugački tunel u kojem vas sputava sve ono što je Šekspirova pamet. Šekspir je zaronjen duboko sa svojim darom, sa svojom moći, u najdublje i najtananije ljudske osobine. I kroz taj tunel se u ovom procesu bilo jako teško probijati, a iznad svega da ga negdje ni ja, ni ansambl, ni adaptacija ne okrznemo“, kazao je nakon premijere Mićunović.

Tripković: U vremenu koje ljubav ne poznaje u obliku u kojem bi trebalo, Šekspir ostaje savremen

Koautorka adaptacije i dramaturškinja predstave Dragana Tripković, istakla je da je bilo važno napraviti spregu između Šekspirovog djela i rediteljskog koncepta.

„Vrlo je važno napraviti tačnu komunikaciju između onoga što je suština samog teksta i onoga što je suština scenskog izraza. Uvijek je izazov raditi Šekspira, pogotovo u vremenu koje ljubav ne poznaje u obliku u kojem bi trebalo. Sam proces rada na adaptaciji, koja je rezultat promišljanja profesora Mićunovića i mene, podrazumijevao je konekciju sa savremenim, sa čovjekom danas, sa svima nama i zato ta ljubav traje čitav jedan vijek“, navela je ona.

U tom luku mogućnosti, tj. u tom spektru onoga što čovjek doživi tokom života, kako je naglasila, nametale su se neke teme koje ćete neminovno naći u svakom Šekspirovom djelu, pogotovo ako pričamo o tragedijama.

„Zato je ta ljubav okosnica nečega što su prizori iskušenja i nepravedno je stavljena iza prepreka društva, socijalnog konteksta, svega onoga što se protivi jednom od najuzvišenijih osjećaja“, kazala je Tripković.

Glumački ansambl koji čine Srđan Grahovac, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Jelena Nenezić, Kristina Obradović, Aleksandar Radulović, Emir Ćatović, Ana Vučković, Lazar Dragojević, Jelena Minić, Julija Milačić Petrović-Njegoš, Jelena V. Đukić, Aleksandar Gavranić, Omar Bajramspahić, Nemanja Todorović, Luka Stanković i studenti I godine Studijskog programa Gluma Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje Strahinja Radonjić i Ljubica Drašković, izuzetnom igrom uspio je da publici prenese sve poruke i emocije koje je Šekspir prije pet vjekova utkao u svoja djela.

Drašković: Igrali smo iz sebe

Zadovoljstvo zbog prilike da zaigra u nacionalnom teatru izrazila je studentkinja Glume Ljubica Drašković.

„Mnogo mi je značajno što sam dobila priliku da sve što učim na Akademiji prenesem na scenu. Ansambl je bio sjajan, svi su bili tu za mene. Ono što je specifično kod ove predstave je da nijesmo radili likove, već smo sve igrali iz sebe. Ovo mi je bilo predivno iskustvo“, ispričala je Drašković.

Važan dio predstave su magbetovske vještice koje donose dublji uvid u pojam zla.

Minić: Inspirativan proces uz rediteljski pristup na profesorski način

Glumica Jelena Minić je istakla da su u procesu izgradnje kompleksnih magbetovskih vještica snažnu podršku imale od reditelja Mićunovića.

„Cijeli proces je bio veoma inspirativan zahvaljujući reditelju koji se nama bavio na profesorski način. Ovdje se nijesmo bavili ni likovima ni karakterima, nego sobom. Reditelj je uspio da dokuči i dopre do onoga što je zapravo naše i onoga što nas interesuje“, navela je Minić.

Ćatović: Kroz klasiku do katarze publike

Glumac Emir Ćatović, koji u predstavi tumači lik fratra, istakao je savremenost Šekspirovih komada.

„Cijeli autorski tim je izabrao da komad obrađuje teme kao što su ljubav, nemogućnost ljubavi i ono što nas sprječava da volimo. Ako komad možemo da stavimo u današnji kontekst, možemo mnogo iz toga da izvučemo i da opišemo trenutak u kome se nalazimo i da probamo da sa svim tim nekako dovedemo publiku do katarze i da zaista u tome vidimo nešto značajno“, naveo je Ćatović.

Pored reditelja Mićunovića i dramaturškinje Tripković, u autorskom timu su scenograf i kostimograf Aleksandar Denić, scenski pokret potpisuje Tamara Vujošević-Mandić, a scenski govor i lekturu Dubravka Drakić. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, asistentkinja za scenski pokret Julija Milačić Petrović-Njegoš, asistentkinja kostimografije Maša Mirković, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, a izvršna producentkinja Vukosava Tomović.

Subotić: CNP nastavlja produkcioni zamah predstavom „Crnojevići“ za narednu sezonu

Zadovoljstvo što su značajnom premijerom zaokružili uspješnu 72. pozorišnu sezonu izrazio je direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić.

„Iza nas je još jedna uspješna pozorišna sezona koju je, kada govorimo jezikom brojki, karakterisalo šest premijera, od čega tri na Velikoj i tri na Sceni Studio. Realizovali smo preko 145 programa, iz mjeseca u mjesec bilježili ogromno interesovanje publike, uz rasprodate repertoare, dok je naš rad valorizovan izuzetnim nagradama. U oblasti muzičke i muzičko-scenske djelatnosti čak dva puta u našem nacionalnom teatru gostovala je Milanska skala.

Produkcionu aktivnost nastavljamo pripremom predstave Crnojevići, po tekstu Maje Todorović u režiji Ane Vukotić, za početak 73. sezone Crnogorskog narodnog pozorišta“, najavio je Subotić.