Kako je naglasila, to potvrđuju i izvještaji Evropske komisije i međunarodnih organizacija.

Dodaje da je drugo pitanje to što političke elite to ne sagledavaju otvoreno, ili manipulišu podacima.

Pred nama je, ističe, ozbiljan posao – bilo da uđemo u EU brzo ili ne. Stoga se nada da će demokratizacija ići uporedo sa procesom evropskih integracija.

"Međuvladina konferencija bi trebalo da se održi za dvije nedjelje, a njeno kašnjenje može se pripisati velikoj EU birokratiji, ali i nespremnosti pravovremenog usklađivanja crnogorskog zakonodavnog sistema sa evropskim. Međutim, poruke koje su se čule sa samita u Tivtu predstavljaju veliko ohrabrenje i zamah", navela je Đukanović gostujući na televiziji E.

Nakon završetka Samita EU–Zapadni Balkan nijesu se čule samo diplomatski upakovane poruke, kaže Đukanović, već sve što se desilo predstavlja veliko ohrabrenje i pozitivan zamah za cijeli Zapadni Balkan, a naročito za Crnu Goru.

Kako navodi, geopolitičke okolnosti utiču na proces proširenja, pa EU treba narednu državu članicu kao test povjerenja i kredibiliteta te politike. Crnoj Gori se, podsjeća ona, stalno poručuje da tu priliku ne smije propustiti.

"S jedne strane, vrata su zaista gotovo potpuno otvorena, ali nijesu bezuslovno otvorena, što znači da se od nas očekuju konkretne reforme. Ove poruke vidim kao veliko ohrabrenje da je sve što je EU trebalo da uradi – uradila, posebno na političkom nivou. Ovo nije samo proces zasluga i reformi, već duboko politički proces koji zavisi od raspoloženja i geopolitičkih okolnosti", navela je Đukanović.

Gotovo svako prethodno proširenje, kada govorimo o postsocijalističkim državama, kako ističe, bilo je rezultat spleta geopolitičkih i unutrašnjih okolnosti.

"Hrvatska je 2013. godine ušla u EU upravo pod uticajem takvih okolnosti, tako da treba biti svjestan da je Crna Gora već dugo vremena sagledavana kao lider u procesu integracija", podsjetila je Đukanović.

Dodaje da Crna Gora nije samo danas naprednija od država u regionu, već da to traje godinama.

"U posljednjih 10 do 15 godina vidjećete da smo odavno prepoznati kao lideri u tom procesu, koliko god to nekad zvučalo paradoksalno. Sada tu priliku moramo iskoristiti. Samit predstavlja ohrabrenje, prestiž i kredibilitet Crne Gore u Evropi i svijetu, jer smo se pokazali kao vjerodostojan i pouzdan partner i dobar domaćin", istakla je Đukanović.

Podsjeća da nije zatvoreno više od 70 odsto pregovaračkih poglavlja, te da, iako geopolitičke okolnosti idu Crnoj Gori na ruku, ostaje još mnogo reformi i uslova.

Smatra da je, uz strukturu procesa proširenja i političke prilike u EU, kao i komplikovanu situaciju u crnogorskom parlamentu, preambiciozno i gotovo nerealno očekivati zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine.

"Ali, kada vidite da proces ipak ide i da postoje političke struje koje ga prioritetizuju kao ključan, vjerujem da to nije nerealno i da će se vrlo izvjesno desiti, jer je pritisak EU sada veoma veliki. Šteta je što nijesmo iskoristili više vremena da sprovedemo reforme i unaprijedimo društvo. Takođe je šteta što imamo malo vremena da ispunimo sve obaveze, pa će proces biti mjera kompromisa između crnogorskih mogućnosti i dobre volje EU da nam progleda kroz prste", navela je Đukanović.

Ukazala je i na prepreke sa crnogorske strane, koje se ogledaju u skromnim kapacitetima, slaboj političkoj volji i prisutnom neznanju na gotovo svim nivoima.

Izvještaji Evropske unije, iako iz godine u godinu bolji, Đukanović kaže da nijesu pohvalni u mjeri da se situacija u Crnoj Gori može smatrati drastično promijenjenom.