U toku je prva panel diskusija, na kojoj govore nekadašnji šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i nekadašnja šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić.

Ključne poruke sa panela možete pratiti u nastavku.

Prekić: U odnosu na 2006. ovo je nova i drugačija Crna Gora

Otvarajući konferenciju, profesor i suosnivač Centra za geopolitiku Adnan Prekić kazao je da je sve što se događalo od 2006. do danas pružalo dovoljno razloga da to razdoblje postane predmetom naučne pažnje, ali i preispitivanja na koje imaju pravo akteri ovog vremena.

“Dvadeset godina kasnije, i naučnike i neposredne aktere interesuju posljedice i rezultati jednog tako velikog događaja, kojim je stavljena tačka na jedno političko razdoblje, i označen početak novog”, naglasio je on.

Prekić je naveo da, brojni momenti koji su se dogodili u međuvremenu, govore kako je današnja Crna Gora nova u odnosu na onu iz 2006. godine.

“Nezavisno od vrlo ličnih percepcija i očekivanja, u ovih 20 godina desilo se mnogo toga značajnog - međunarodno priznanje Crne Gore, oblikovanje savremenog državnog i identitetskog okvira, članstvo u NATO alijansi, približavanje punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, transformacija socijanih struktura. U odnosu na Crnu Goru 2006. godine, ovo je nova Crna Gora. Za nekoga bolja, za nekoga lošija, ali drastično drugačija”, rekao je on.

Rerborn: Iako je i Srbija tada obnovila nezavisnost, u Beogradu se ova godišnjica ne obilježava kako bi trebalo

Gert Rerborn iz Fondacije "Hajnrih Bel" istakao je da se od konferencije očekuje iskrena argumentacija, koja bi dala dublje razumijevanje konteksta.

"Godišnjice su prilike za slavlja ali i prilike za iskreno sagledavanje stanja. To smo i htjeli da iskoristimo, jer se u Beogradu ova godišnjica ne obilježava na način na koji bi trebalo iako je i Srbija tada obnovila nezavisnost", naglasio je on.

Tadić: Na Crnu Goru gledali smo kao na bastion demokratije, DPS nas iznenadio kad je saopštio da žele izlazak iz SCG

Prisjećajući se tog razdoblja, Boris Tadić istakao je kako je to bio dosta dramatičan trenutak u našoj zajedničkoj istoriji.

"Sjećam se razgovora sa DPS-om, kada su nam na naše iznenađenje kazali da žele da izadju iz Državne zajednice. Mi smo na Crnu Goru gledali kao na bastion demokratije i znali smo da će nam, ako bude došlo do obnove nezavisnosti, biti puno teže da Srbiju održimo na demokratskom kursu", rekao je Tadić.

"U Srbiji nije bilo lako objasniti promjenu kursa DPS-a, ni mnogo razumijevanja za pokret za nezavisnost"

Kazao je kako je u Srbiji imao i dužnost da pojašnjava kontroverze vezane za crnogorsko društvo, pri čemu je dodao - "ja sam i danas došao kući, to se nikad neće promijeniti, jer porijeklom sam iz Crne Gore".

Nije mu, dodao je, bilo lako da objasni promjenu političkog kursa DPS-a, a naročito ne u Srbiji, gdje nije bilo mnogo razumijevanja za crnogorski pokret za nezavisnost.

"U Srbiji većina političara nije razumjela da Crna Gora može da donese samostalno odluku (o nezavisnosti), jer je to bilo utemeljeno i u samom Ustavu. Ni dio građana nije to razumio, ni u Srbiji ni u Crnoj Gori", dodao je on.

"Ostanak Crne Gore omogućavao da ostane i Kosovo, makar kao republika"

Potom je pomenuo i pitanje Kosova.

"Kosovo nije samo srpsko pitanje, već je i Crna Gora imala pravo na dio Metohije. Kosovo nije bilo samo srpsko pitanje, već jedan opasan presedan", ocijenio je Tadić.

Potom je poručio i kako je odlazak Crne Gore iz ondašnje zajednice za njega, kao predsjednika Srbije, predstavljao opterećenje i kada je u pitanju tema Kosova.

"Jer, ostanak Crne Gore omogućavao je da Kosovo ostane u sastavu države, makar kao republika. Danas svi imamo problem, jer se na Kosovo mogu pozivati svi u svijetu koji zahtijevaju nezavisnost", konstatovao je Tadić.

Pusić: Bez obzira na kontroverze, Đukanovićeve zasluge za nezavisnost su ogromne

Vesna Pusić na početku je pomenula bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

"Bez obzira na sve kontroverze koje ga prate, Đukanović ima ogromne zasluge za obnovu nezavisnosti Crne Gore. Podsjetiću da je Crna Gora do nezavisnosti došla referendumom, a ne ratom, da je postala članica NATO-a, da vodi pregovore o članstvu u EU", dodala je ona.

Pusić je istakla i kako je iz njenog ugla građanski Ustav, koji je Crna Gora donijela po nezavisnosti, bio veliki plus.

"To što je Crna Gora za kratko vrijeme napravila - velika je stvar. Mnoge države to grade decenijama. Hrvatska vidi Crnu Goru kao susjeda, ali treba reći da u Crnoj Gori postoje snage koje pokušavaju zaustaviti njen put ka EU. I to čine tako što se trude da naljute Hrvatsku. Naše rukovodstvo je bilo dovoljno pametno da ne reaguje previše burno. Većina političke elite u  Hrvatskoj razumije te pokušaje, pa se nije 'upecalo' na tu udicu", istakla je ona.

Krivokapić: Za osam godina smo došli od Miloševićeve do samostalne države

Ranko Krivokapić je istakao kako je Crna Gora za svega osam godina prešla put od (Slobodan) Miloševićeve do samostalne države.

"Crna Gora kao najmanja zemlja na Balkanu ima najdužu tradiciju državnosti, zbog izuzetnog kadrovskog odabira lidera", ocijenio je on.

"Bez Đukanovića ne bi bilo nezavisnosti, ali u tome je i presedan"

Saglasio se i kako bez Mila Đukanovića ne bi bilo nezavisnosti. No, onda je ukazao i na situaciju koju je okarakterisao kao istorijski presedan.

"Ista grupa ljudi organizovala je dva referenduma - jedan na kojem su bili protiv, a drugi na kojem su bili za nezavisnost. Prvi su pokrali, a na drugom su pobijedili", kazao je Krivokapić.

Nekadašnji čelnik Skupštine pomenuo je i blok za zajednicu.

"Pomenuću još jednog čovjeka - Predraga Bulatovića, koji je tražio radikalizaciju u noći referenduma", dodao je on.

"Kod DPS-a i nakon 2006. partija ostala na prvom, a država na drugom mjestu"

Vratio se potom i na DPS.

"Mene je ipak iznenadilo da je kod njih partija ostala na prvom, a država na drugom mjestu. Zato slika nije ispala kako treba i zato je SDP dobrovoljno otišao u opoziciju i omogućio prelaznu Vladu. Jer, znali smo da će se desiti ono što se i dogodilo 2020. godine. A to je - naplata za loše upravljanje", istakao je Krivokapić.

Uskoro opširnije.