Evropsku nagradu „Europa Nostra”, prestižno priznanje za izvrsnost u očuvanju kulturnog nasljeđa koje dodjeljuju Evropska komisija i organizacija „Europa Nostra”, ove godine je dobilo 30 izuzetnih projekata iz 18 zemalja, među kojima je i „Pacijenca” kotorskih Muzeja.

Kako je saopšteno iz ove ustanove, „Pacijenca” je prvi crnogorski projekat nagrađen u posljednjih četvrt vijeka, a ugledno priznanje osvojio je u kategoriji „Obrazovanje, obuka i vještine”.

Pobjedničke projekte odabrao je žiri sastavljen od deset stručnjaka i stručnjakinja za kulturno nasljeđe iz cijele Evrope među ukupno 261 prijavom pristiglom iz 40 evropskih zemalja.

„Pacijenca” je oživjela gotovo nestalu tradiciju izrade dobrotske čipke u Crnoj Gori kroz praktičnu obuku pod vođstvom posljednje priznate čuvarke ovog umijeća. Tokom tri godine više od 50 žena savladalo je ovu vještinu, dok su javne prezentacije i proizvodi od čipke doprinijeli njenoj održivosti.

„Projekat Pacijenca je transformisao kućni zanat u zajednički kulturni događaj koji jača društveni život i podržava ekonomsko osnaživanje žena. Kroz izradu čipke promoviše strpljenje kao društvenu i kulturnu vrijednost, štiti krhki element nematerijalne baštine i povezuje malu lokalnu tradiciju sa širom publikom”, navedeno je u obrazloženju žirija, koji je zasijedao u Briselu i Hagu.

Kotorski Muzeji ovom prilikom pozivaju sve koji podržavaju i brinu o zaštiti kulturne baštine da se upoznaju sa ovogodišnjim dobitnicima i do 12. maja glasaju online za Nagradu publike čiji pobjednik osvaja i novčani iznos od 10.000 eura (https://vote.europanostra.org/).

Nagradu „Europa Nostra” Crna Gora je dobila još jednom – 2002. godine za projekat konzervacije i restauracije Katedrale Svetog Tripuna u Kotoru.

O projektu „Pacijenca”

Kada je inicijativa „Pacijenca” pokrenuta 2021. godine, izrada dobrotske čipke bila je na ivici nestanka. Ministarstvo kulture Crne Gore zvanično je identifikovalo jednu čuvarku, rođenu 1937. godine, kao posljednju priznatu nositeljku ovog umijeća.

Vjekovima je dobrotska čipka bila značajan dio kulturnog nasljeđa Bokokotorskog zaliva i prepoznatljiv izraz religijskog života, svjedočeći o kreativnosti i umijeću generacija žena. Međutim, početkom 21. vijeka opstajala je uglavnom u privatnim zbirkama i crkvenim riznicama.

Muzeji Kotor pokrenuli su program koji je spojio istorijsko istraživanje sa praktičnom obukom. Vez u ovom području datira još iz 14. vijeka, a do 16. vijeka dobrotska čipka razvila se kao lokalna interpretacija venecijanske tehnike „punto in aria”. Koristila se pri izradi ritualnih marama, udovičkih kapa, oltarskih prekrivača i svadbenih velova. Vrijedni primjerci danas se čuvaju u crkvama, poput Crkve Svetog Eustahija u Dobroti i Svetog Nikole u Perastu, ali i u porodičnim nasljeđima ovog kraja.

Radionice izrade dobrotske čipke započete su 2022. godine pod vođstvom priznate čuvarke i muzejskih stručnjaka i stručnjakinja. Do 2025. godine više od 50 žena različitih generacija uspješno je završilo obuku i savladalo osnovnih tehika izrade dobrotske čipke. Program je bio besplatan i otvoren za stanovnike/ce Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore. Školske grupe redovno su uključivane kroz posjete radionicama, a za mnoge učenike i učenice – bio je to prvi susret sa čipkom na iglu.

Javne instalacije na trgovima u Kotoru, gdje su vertikalni prikazi čipke bili praćeni demonstracijama izrade uživo, učinile su ovaj proces vidljivim široj publici. Od posebnog značaja je nova prezentacija dobrotske čipke kao konceptualni iskorak iz dosadašnjih praksi predstavljanja čipke kao ručnog rada – sada nije polegnuta na somotu vitrine u nekom muzeju već uspravna na postamentima u otvorenom prostoru gradskog trga. Čipka je ovim programom krenula među ljude, da ih sretne i podsjeti na jednu od dragocjenosti našeg grada i ljudi.

Učesnice projekta„Pacijenca” su, takođe, predstavljale Crnu Goru na festivalima čipke u Hrvatskoj, čime je ova tradicija ponovo povezana sa širim jadranskim kontekstom.

Muzeji Kotor razvili su i liniju suvenira inspirisanih istorijskim motivima dobrotske čipke. Ovi proizvodi prepoznati su kao jedni od vodećih kulturnih suvenira na Balkanu i generišu prihod koji se koristi za dalji razvoj programa obuke. Projekat na taj način doprinosi očuvanju vještina, ekonomskom osnaživanju žena i jačanju svijesti o vrijednosti lokalne tradicije.

Tokom posljednje tri godine projekat je realizovan sa ukupnim budžetom od približno 15.000 eura, uglavnom finansiranim od strane Muzeja Kotor, uz manji doprinos Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Podsjetimo, prošle godine Međunarodni savjet muzeja ICOM je „Pacijencu” uvrstio među 130 izuzetnih projekata iz 60 zemalja svijeta koji su konkurisali za najveće priznanje ove organizacije ističućistvaralaštvo, raznolikost, kreativnost i predanost globalne muzejske zajednice.