Dan nezavisnosti Crne Gore biće obilježen u Herceg Novom u četvrtak, 21. maja, proslavom koju organizuju Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) i hercegnovskih antifašista.

Za dobru atmosferu na Trgu Nikole Đurkovića, zadužena je klapa Assa Vocce iz Podgorice, Slaven Knezović, kao i hercegnovski DJ Zblex i djeca, učenice Muzičke škole u Herceg Novom, Iskre Zloković, Kaje Krivokapić i Milene Perović. Program će početi u 15 časova.

Takođe, danas (19. maja) u 19 sati, u Institutu Igalo, u kongresnoj Sali biće izvedena predstava „Potonja ura Njegoševa“, u izvođenju prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodana Marunovića, a u režiji Blagote Erakovića. Ulaz je slobodan.

Nije dovoljno biti patriota ispred tastature

Na konferenciji za medije povodom ove proslave, koordinator STEGA-e Danilo Marunović je kazao da će se Crna Gora 21. maja u Herceg Novom braniti, dok će se u svakom drugom slaviti. Kako je istakao, to je osnovna razlika između onoga što će se toga dana desiti u Novom i ostatku zemlje.

„Da li treba da slavimo? Treba! Imamo i rašta. I slavićemo. Ali tog dana imamo obavezu, dužnost, misiju da budemo tamo đe treba. Đe treba braniti, kao posljednja linija odbrane, ono što su osnovne tekovine moderne Crne Gore. U kojoj ima mjesta za svakoga. U kojoj se državni praznici slave. U kojoj se svoja država i njena istorija poštuje. Kosmopolitizam, moderni doživljaj društva, jednake šanse za sve, i osjećanje bazične lojalnosti svojoj državi. U Herceg Novom tog dana će zablistati referendumska Crna Gora“, poručio je crnogorski reditelj.

On je kazao da je STEGA u naporima sa hercegnovskim antifašistima organizovala program na trgu koji će na kraju, kako je istakao, kao rezultat isporučiti jednu vrstu iskre, kolektivne inspiracije referendumske Crne Gore.

„Zato svako kome je na srcu Crna Gora neka toga dana nađe iskru koja je u njemu stanovala 2006. godine i neka dođe u Herceg Novi da u kolonama ljubavi i zajedništva empatije saradnje solidarnosti, podsjetimo cijelu Crnu Goru na što smo kadri i što možemo kada smo zajedno. To je upravo kòd referendumske Crne Gore na koji stalno treba podsjećati i stalno treba afirmisati. Zato nije dovoljno biti patriota ispred tastature, nije dovoljno toga dana otići u provod, potrebno je nužno i obavezno pojaviti se tamo đe treba. U Herecg Novom, u 15 sati na Trgu Nikole Đurovića“, kazao je Marunović.

Referendum danas djeluje kao da ga je sprovela neka daleka civilizacija

U osvrtu na vrijednosti referenduma za nezavisnost, on je naglasio da su u udruženju STEGA ujedinjeni u stavu da se radilo o „eksploziji nevjerovatne energije emancipacije Crne Gore“.

„Taj eho 2006. godine toliko je snažan da polarizuje sve loše u našoj bliskoj istoriji i sve ono dobro. S jedne strane su devedesete, s druge strane je referendum 2006. Danas sa ove distance kada posmatramo taj događaj djeluje kao da ga je sprovela neka daleka civilizacija i prosto nemoguće je ne primjetiti odsustvo te vrste vizionarstva, opšteg građanskog koncezusa, hrabrosti, istorijske briljantnosti koja danas treba i mora da nas inspiriše da se opet na istim vrijednostima i na istoj energiji konsolidujemo i nastavimo u tom sjaju i tom intenzitetu borbu za bolje i pravednije društvo“, poručio je Marunović.

Ljubav prema slobodi vječna kao što je i vječna Crna Gora

Istoričarka Božena Miljić, članica redakcije za kulturu STEGA, takođe se podsjetila perioda održavanja referenduma.

„Te 2006. godine bila sam srednjoškolka bez prava glasa i mogućnosti da doprinesem na referendumu za nezavisnost. Ipak, moj život je bio ispunjen porodičnom borbom za slobodnu Crnu Goru, borbom protiv rata, protiv režima koji su donijeli stradanje na ovim prostorima. Moj otac bio je jedan od koordinatora pokreta za nezavisnu Crnu Goru. Toj borbi je posvetio svoj životni i radni vijek. Nažalost, on nije dočekao da danas slavi dvije velike decenije nezavisnosti Crne Gore. Dvije decenije od uspjeha pokreta i crnogorskih građana. I tim prije, meni je veća čast što nastavljam njegovim putem i doprinosim našoj borbi“, poručila je Miljić.

Ona je kazala da je nakon 20 godina Crna Gora pred vratima Evropske unije te istakla da je jasno da je odluka o obnavljanju crnogorskog suvereniteta bila ispravan potez i da to danas priznaje većina građana u Crnoj Gori. Naglasila je da je „prirodna potreba svih ljudi svih nacija na svijetu da žive u slobodnim državama i da svoju slobodu slave“.

„'Crna Gora nikada nije molila da je ne kažnjavaju zbog ljubavi prema slobodi ali nikada nije shvatala zbog čega je taj ljubav grijeh'. Gotovo je vijek od kad je jedan od velikana crnogorske istorije Veljko Vlahović napisao ove riječi, ali danas nažalost kao da je sloboda koju u Crnoj Gori slavimo - grijeh. I dalje se suočavamo sa paradoksalnom situacijom koja se nameće da činimo nešto loše ako slavimo slobodu i nezavisnost naše jedine države. Želimo da poručimo da naša sloboda nije grijeh već ponos. Naših predaka, naših roditelja, onih koji su 2006. je ponovo vratili Crnoj Gori. Ponos nas koji tu slobodu danas čuvamo. Zato budite u Novom 21. maja budite u bilo kom gradu Crne Gore i poručite da ljubav prema slobodi, prema Crnog Gori, nije grijeh već ponos. Da je ljubav prema slobodi, našoj državi, vječna kao što je i vječna Crna Gora“, istakla je.

Jovanović: Ne ponavljajmo istorijske greške, okrenimo se budućnosti

Isped STEGA-e obratio se i profesor Miomir Jovanović, sekretar redakcije za nauku i obrazovanje ovog udruženja, koji je građankama i građanima Crne Gore čestitao Dan obnove nezavisnosti.

„Ako se osvrnemo na 20 godina unazad možemo ukazati na nešto što nije bilo dobro i nešto što je bilo dobro. Što je to što nije bilo dobro i što je izostalo? Nesporno to je neadekvatna reforma institucija, koje su, uslovno rečeno zakazale u ovom periodu. Kao pozitivno možemo istaći činjenicu da je Crna Gora postala članica NATO i da smo u predvorju članstva u Evropskoj uniji. Kako stara izreka kaže, ne ponavlja se istorija nego istorijske greške. Da to ne bi ponavljali moja poruka danas je da se okrenemo prije svega prema budućnost“, kazao je Jovanović.

Mladim ljudima je poručio „da treba voljeti svoju zemlju, da se treba okrenuti reformi institucija, ličnom i pojedinačnom doprinosu svakog od nas“.

„Čeka nas puno posla i to je razlog da budemo upućeni, kao nikada do sada, jedni na druge. Ali uz uzajamno poštovanje i uvažavanje. Stoga poslovi koji nas očekuju se prije svega odnose na reformu obrazovanja, kulture, ekonomsku difersifikaciju i ono što je po meni najvažnije, a to je kohezija društva. Ovom prilikom pozivam sve građanke i građane Crne Gore da skupa proslavimo ovaj naš zajednički praznik. Da u svim gradovima gdje se organizuju skupovi budemo zajedno i da proslavljamo jedan od najznačajnijih dana u istoriji Crne Gore“, zaključio je on.