"Ako se već otvara pitanje izmjene Ustava, onda ono mora biti sistemsko i principijelno: zaštita za izgovorenu riječ i političko djelovanje mora ostati netaknuta, ali ne smije postojati ustavni štit za krivična djela korupcije, bez obzira da li je riječ o ministrima, poslanicima ili bilo kom drugom javnom funkcioneru", kazao je za Pobjedu dr Miloš Vukčević, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran i advokat.

Vukčević je poručio da, kada govorimo o krivičnim djelima korupcije, mitu, zloupotrebi službenog položaja ili drugim djelima koja nijesu ni u kakvoj vezi sa parlamentarnim radom, ne vidi „nijedan ozbiljan pravni argument da poslanici imaju širi stepen zaštite od drugih građana“.

Istakao je da niko ko vrši javnu funkciju ne smije imati status privilegovanog građanina pred zakonom.

Vlada je predložila promjenu Ustava Crne Gore kojom se precizira da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti.

Međutim, predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević traži da se taj princip proširi i na poslanike.

„S pravnog stanovišta, svaka promjena Ustava mora biti pažljivo promišljena i ne smije biti rezultat dnevno-političkih potreba ili pokušaja sticanja kratkoročnih političkih poena. Ustav je najviši pravni akt i njegove izmjene moraju biti dio ozbiljne institucionalne reforme, a ne političkog marketinga“, poručio je Vukčević.

Istakao je da, kada je riječ o članovima izvršne vlasti, smatra da je potpuno legitimno otvoriti pitanje ukidanja imuniteta u dijelu koji se odnosi na krivično gonjenje.

„Građani s pravom očekuju da ministri i drugi predstavnici izvršne vlasti snose punu odgovornost ukoliko postoje osnovi sumnje da su izvršili krivična djela, posebno ona koja se odnose na zloupotrebu službenog položaja, korupciju ili organizovani kriminal. Niko ko vrši javnu funkciju ne smije imati status privilegovanog građanina pred zakonom“, kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju poslanici, njihovu poziciju treba „jasno razdvojiti“.

„Poslanički imunitet za izgovorenu riječ, politički stav i glasanje mora ostati zaštićen jer predstavlja temelj parlamentarne demokratije. Poslanik mora imati slobodu da kritikuje vlast, iznosi političke stavove i glasa bez straha od politički motivisanih postupaka. Međutim, kada govorimo o krivičnim djelima korupcije, mitu, zloupotrebi službenog položaja ili drugim djelima koja nijesu ni u kakvoj vezi sa parlamentarnim radom, ne vidim nijedan ozbiljan pravni argument da poslanici imaju širi stepen zaštite od drugih građana. Upravo suprotno – javni funkcioneri morali bi imati i viši stepen odgovornosti jer raspolažu povjerenjem građana i utiču na donošenje odluka od javnog interesa“, kazao je Vukčević.

Zato, poručio je, ako se već otvara pitanje izmjene Ustava, onda ono mora biti sistemsko i principijelno: zaštita za izgovorenu riječ i političko djelovanje mora ostati netaknuta, ali ne smije postojati ustavni štit za krivična djela korupcije, bez obzira da li je riječ o ministrima, poslanicima ili bilo kom drugom javnom funkcioneru. Samo takav pristup potvrđuje princip jednakosti svih pred zakonom i vraća povjerenje građana u institucije – kazao je Vukčević.

Vlada je sredinom aprila predložila promjenu Ustava Crne Gore, obrazlažući da predložena izmjena ima za cilj jačanje principa vladavine prava i odgovornosti nosilaca najviših funkcija u izvršnoj vlasti, kao i unapređenje pravnog okvira za prevenciju i borbu protiv korupcije.

„Prijedlog je u skladu sa osnovnim ustavnim načelima, kao i sa opšteprihvaćenim standardima u oblasti vladavine prava, odgovornosti javnih funkcionera i antikorupcijskog zakonodavstva. Implementacija preporuka „Group of States Against Corruption“ (GRECO) predstavlja jedan od ključnih instrumenata za jačanje integriteta institucija, unapređenje vladavine prava i kredibilnosti sistema borbe protiv korupcije u Crnoj Gori, čime se istovremeno potvrđuje njena posvećenost evropskim i međunarodnim standardima“, saopšteno je iz Vlade.

Imajući u vidu navedeno, kako je rečeno iz Vlade, predložena izmjena odredbe Ustava ima za cilj ne samo da ojača vladavinu prava i okvir za prevenciju korupcije, već i da doprinese harmonizaciji domaćeg pravnog sistema sa najvišim međunarodnim antikorupcijskim standardima, kao i daljem napretku u procesu evropskih integracija i ispunjavanju mjerila u okviru Poglavlja 23.

Milan Knežević pokrenuo je pitanje zašto se imunitet ne ukine i poslanicima, pa je to pitao i premijera Milojka Spajića u Skupštini. Istakao je i da je „sada važno da se mi poslanici obavežemo da ćemo se odreći poslaničkog imuniteta u svim slučajevima zloupotrebe službenog položaja, počev od korupcije“.