Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore, kao jedan od ključnih strukturnih problema crnogorske ekonomije, u prethodnoj deceniji zabilježio je dramatičan rast, dostižući istorijski rekordne nivoe. Prema podacima koje je analizirao portal Bankar.me, zasnovanim na zvaničnim statistikama Monstat-a – jaz između uvoza i izvoza robe u periodu od 2015. do 2025. godine porastao je za nevjerovatnih 150%, sa 1,5 milijardi eura na gotovo 3,9 milijardi eura.

Ovi podaci, ilustrovani u priloženoj tabeli jasno pokazuju da crnogorska ekonomija postaje sve zavisnija od uvoza, dok izvozni kapaciteti stagniraju ili ne rastu ni približno istom dinamikom.

Hronologija rasta deficita: Od 1,5 do 3,8 milijardi eura

Zvanilni podaci pokazuju kontinuiran trend rasta deficita, sa blagim padom samo u pandemijskoj 2020. godini, nakon čega je uslijedio nagli skok.

Dok je u 2015. godini robni deficit iznosio 1,52 milijarde eura, u 2025. godini taj iznos je dostigao istorijski maksimum od 3.88 milijardi. To znači da je “rupa” u spoljnotrgovinskoj razmjeni u prethodnih 11 godina porasla za više od 2,3 milijarde eura.

U istom periodu, uvoz robe je rastao mnogo brže od izvoza. Uvoz je sa 1,8 milijardi eura u 2015. skočio na preko 4,4 milijarde eura u 2025. godini. Sa druge strane, izvoz robe, iako je imao periode rasta, u 2025. godini je iznosio 572,3 miliona eura, što je tek blagi porast u odnosu na 2015. godinu (317,2 miliona eura), a značajan pad u odnosu na rekordnu 2022. godinu kada je izvoz bio preko 700 miliona eura.

Ovaj disparitet ukazuje na to da se stopa pokrivenosti uvoza izvozom u 2025. godini spustila na alarmantno nizak nivo od tek 12,8%, što je istorijski minimum u posmatranom periodu.

Baćović: Disproporcija između potrošnje i proizvodnje

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici, prof. dr Maja Baćović, za Bankar daje analizu uzroka ovakvog stanja, ukazujući kao ključne pad konkurentnosti domaće proizvodnje, ali možda još više na nezadovoljavajuću investicionu aktivnost, kojom bi se reagovalo na rast domaće tražnje kroz rast domaće proizvodnje.

“U Crnoj Gori, u prethodnoj deceniji (2015-2025), vidljivi su trendovi bržeg rasta finalne potrošnje, naročito potrošnje domaćinstava, u odnosu na rast domaće proizvodnje (bruto dodajna vrijednost), što posledično vodi rastu uvoza i pogoršanja salda spoljnotrgovinske razmjene ukupno (razmjena roba i usluga)”, navodi ona.

Baćović primjećuje da uU odnosu na 2015. godinu, finalna potrošnja domaćinstava bila je realno veća za 69,6%, dok je u istom periodu realna vrijednost proizvodnje ostvarene u robnim sektorima (poljoprivreda, industrija), uvećana za samo 7%.

“Finalna proizvodnja u svim sektorima (robe i usluge), mjerena bruto dodajnom vrijednošću porasla je za 34% (BDP za 36%). Razlika u dinamici rasta finalne potrošnje domaćinstava i proizvodnje finalnih proizvoda u Crnoj Gori naročito je izražena u poslednjem petogodišnjem periodu – 41,3% rast finalne potrošnje u odnosu na rast BDV od 21,6%. Ova dinamika ukazuje ne samo na pad konkurentnosti domaće proizvodnje, već možda i više na nezadovoljavajuću investicionu aktivnost, kojom bi se reagovalo na rast domaće tražnje kroz rast domaće proizvodnje”, ocijenila je Baćović.

U istom periodu (prethodna decenija), prema podacima Monstat-a, došlo je do rasta uvoza roba, ali i usluga. Uvoz usluga povećan je sa 10,2% BDP-a (2015), na 14,7% (2024). U istom periodu, uvoz roba uvećan je sa 51,2% na 54,5% BDP-a.

Dublji pad u posljednjem petogodištu

“Ako se fokusiramo na prethodni petogodišnji period (2021-2025), u Crnoj Gori je ostvaren nominalni rast uvoza roba od 77%, i rast uvoza usluga od 71%. Prema podacima iz Bilansa plaćanja CBCG, u prethodnom petogodišnjem periodu, ostvaren je rast izvoza usluga za 68%, ali i rast uvoza usluga za 71%. U ovome naročito prednjači rast uvoza usluga transporta, turizma, i ostalih usluga. Rashodi za uvoz usluga transporta porasli su nominalno za 91%, sa 280 miliona € (2021), na 550 miliona € (2025). Slično je i sa uvozom turističkih usluga, koje su porasle za 151% u prethodnih pet godina (sa 35,9 miliona € u 2021. na 90 miliona 2025. godine). Uvoz ostalih usluga porastao je nominalno za 90%”, mavodi ona.

Ključna poruka profesorice Baćović, jeste da je sporiji rast proizvodnje u odnosu na rast finalne potrošnje neminovno vodi rastu uvoza.

“Stoga je potrebno usmjeriti napore ka rastu proizvodnje i jačanju konkurentnosti crnogorskih proizvoda i usluga”, zaključila je ona.

Nužnost jačanja domaće proizvodnje

Analiziranip podaci, očito,pokazuju da se model rasta zasnovan na potrošnji, koja se u velikoj mjeri finansira iz uvoza, pokazuje neodrživim i vodi produbljivanju eksternih neravnoteža. Trend rasta uvoza, kako robe tako i usluga, koji je brži od rasta domaće proizvodnje, dovodi do kontinuiranog odliva novca iz zemlje.

Stoga se nameće zaključak da je za dugoročnu ekonomsku stabilnost Crne Gore neophodno hitno usmjeriti napore i politike ka rastu proizvodnje, jačanju investicione aktivnosti u produktivnim sektorima i jačanju konkurentnosti crnogorskih proizvoda i usluga, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.