Već neko vrijeme prisutna je tendencija da se olako poseže za represivnim aparatom u slučajevima kritike državnih i javnih funkcionera, opravdane i utemeljene društvene kritike, vrijednosnih sudova, pa i pozivanja kolumnista na saslušanje, a vrhunac predstavlja krivična prijava koju je direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost podnio protiv novinarki CIN-CG – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.

Pokretanje postupaka protiv novinara može imati zastrašujući efekat i dovesti do gušenja slobode izražavanja i medijskih sloboda, smatra ona, podsjećajući na posljednji slučaj novinarki CIN-CG Andree Perišić i Đurđe Radulović.

“Umjesto da institucije koje se bave zaštitom zakona, bezbjednosti građana i ljudskih prava, prije svega policija, Tužilaštvo i sudovi, a sada vidimo i Agencija za nacionalnu bezbjednost, štite pravo javnosti da zna, imamo aktiviranje represivnog aparata. Ne samo u slučaju novinarki Centra za istraživačko novinarstvo, već već neko vrijeme svjedočimo trendu da se olako poseže za represivnim mjerama u slučajevima kritike državnih i javnih funkcionera, opravdane društvene kritike, vrijednosnih sudova i pozivanja kolumnista na saslušanje. Ovo je sada zaista vrhunac sa krivičnom prijavom koju je podnio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost”, rekla je Nikolić.

Poručuje da u potpunosti podržava novinarke CIN-CG, jer je pravo javnosti da zna legitimno i neupitno, te ističe da, kao novinarka sa dugogodišnjim iskustvom, nema nijednu primjedbu na tekst o dešavanjima u ANB-u koji su objavile.

“Tekst je odličan, utemeljen i zasnovan na činjenicama. Novinarke su pokušale da daju prostor ANB-u da odgovori na dileme i pitanja otvorena u tekstu, ali odgovore nijesmo dobili. Umjesto toga, suočili smo se sa krivičnom prijavom. Ovdje je posebno sporno i postupanje Tužilaštva, na šta je juče ukazala i HRA, odnosno Tea Gorjanc Prelević. Nijesam pravnica, pa upravo zato ističem njeno zapažanje da Tužilaštvo nije smjelo dovesti novinare u situaciju da budu saslušavani po ovakvoj prijavi. Ona je morala biti odmah odbačena. Time je Tužilaštvo, umjesto da štiti slobodu govora, doprinijelo njenom ugrožavanju i stvorilo dodatni pritisak na novinare”, istakla je Nikolić.

Podsjetila je i na niz prethodnih slučajeva, među kojima su upad policije zbog teksta Brana Mandića, saslušanje Vesne Rajković Nenadić zbog slučaja „papuče“, napad na novinare i fotoreportere u Gornjem Zaostru, kao i oslobađajuće presude njihovim napadačima.

“Tu su i saslušanje Duška Kovačevića zbog vrijednosnog suda, prijetnja direktora Uprave policije u emisiji Načisto novinaru koji je odmah nakon emisije pozvan na informativni razgovor, kao i brojni drugi slučajevi”, navela je Nikolić.

Kako kaže, riječ je o kontinuitetu problematičnog ponašanja represivnog aparata.

“Zaista imamo kontinuitet spornog ponašanja represivnog aparata koji bi trebalo da štiti slobodu govora i pravo javnosti da zna. Ovakvim postupanjem šalje se poruka da je kritika državnih funkcionera opasan posao, a istraživačko novinarstvo ekstremno opasan posao zbog kojeg potencijalno možete završiti u zatvoru. To je veoma zabrinjavajuće”, naglasila je Nikolić.

Podsjetila je da su svi ovi problemi evidentirani i u non-paperu Evropske komisije, kao i u izvještaju Evropskog parlamenta, gdje su prepoznati kao zabrinjavajući trendovi.

“Kao zajednica jesmo zabrinuti, a u posljednjem slučaju primijetila sam i odsustvo reakcije Ministarstva kulture i medija. Ipak, medijska zajednica pokazala je visok stepen solidarnosti, kao i civilni sektor. Ljudi neće tako lako odustati od svog posla, od traganja za istinom i zaštite svojih izvora. U istraživačkom novinarstvu odnos novinara i izvora izuzetno je osjetljiv i upravo je zaštita izvora jedan od temelja našeg rada”, poručila je Nikolić.

Govoreći o kandidaturi za članicu Savjeta RTCG-a, kazala je da njeno obraćanje pred Administrativnim odborom nije ličilo na razgovor ravnopravnih strana, već na svojevrsno saslušanje.

Dodala je da niko od članova Odbora iz parlamentarne većine nije problematizovao nezakonitosti u Javnom servisu, uključujući pravosnažne presude kojima je utvrđeno da je izbor generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića bio nezakonit, kao ni veliki broj sudskih presuda koje nijesu ispoštovane.

“Niko nije problematizovao ni činjenicu da je jedan od kandidata prvostepenom presudom osuđen za zloupotrebu službenog položaja. To nikome nije bilo sporno. Potpuno sam šokirana da se takve stvari ne problematizuju od onih kojima je to posao, već je jedino važno da li su politički subjekti zastupljeni izbalansirano u programima Javnog servisa”, zaključila je Nikolić.