U galeriji Ories u Lionu prije nekoliko dana otvorena je izložba skulptura i crteža Zlatka Glamočaka pod nazivom Božanstvena komedija, koja se nameće kao snažan gotovo potresan umjetnički događaj, usmjeren ka samim granicama ljudskog iskustva. U prostoru koji se već afirmisao kao važno uporište pravaca Art brut i Art singulier, Glamočakov rad izranja s posebnom težinom kao iz Pandemonijuma, sirov, ogoljen i beskompromisan.
U kontinuitetu programske vizije, galerija je već okupljala istaknute umjetnike ovih poetika, ali i autore s prostora bivše Jugoslavije, među kojima su Zoran Mušič, Vladimir Veličković, Miodrag Đurić Dado, Dimitrije Popović, kao i Glamočak.
U ovoj postavci fokus se sužava, intenzitet raste: ciklus od osam bronzanih skulptura intimnijeg formata pulsira unutrašnjom napetošću, dok monumentalni reljef i crteži velikih dimenzija šire prostor u polje gotovo fizičkog suočavanja s egzistencijom.
Aktuelna izložba donosi koncentrisan i intenzivan pregled umjetnikovog rada. Ciklus od osam bronzanih skulptura manjeg formata odiše unutrašnjom napetošću, dok monumentalni reljef i crteži velikih dimenzija šire vizuelno polje u zonu gotovo fizičkog suočavanja sa egzistencijalnim pitanjima.
Figure koje Glamočak oblikuje djeluju ranjivo i u raspadanju, ali upravo kroz tu krhkost uspostavljaju snažnu i neumoljivu prisutnost.
Izložbu prati monografija Glasovi preživjelih, čija je promocija najavljena za 29. maj. U okviru tog događaja biće organizovan razgovor o savremenoj umjetnosti i Glamočakovom opusu, uz učešće francuskog pisca i kritičara Žan-Filipa Domeka, poznatog po polemičkom pristupu i knjizi Umjetnici bez umjetnosti.
Domek je kroz svoj rad vodio dijaloge sa značajnim misliocima poput filozofa Žana Bodrijara, akademika i direktora Muzeja Pikaso Žana Klera i antropologa Kloda Levi-Strosa, što njegov doprinos ovoj publikaciji čini posebno značajnim.
Glamočakovo prisustvo dodatno naglašava intelektualnu i kritičku dimenziju izložbe, dok njegov tekst, uključen u monografiju, produbljuje čitanje Glamočakovog svijeta. Glamočak se lionskoj publici ne predstavlja prvi put, njegovo stvaralaštvo već je pronašlo put do kolekcionara, ali ova izložba djeluje kao kulminacija tog odnosa.
Nakon učešća na relevantnim umjetničkim događajima, uključujući konferenciju „Veliki skulptori danas“ održanu 2018. godine u Muzeju lijepih umjetnosti u Lionu, gdje je izlagao uz umjetnike poput Ousmana Soa i Brižit Terzijev, njegov povratak nosi novu, dublju težinu.
O specifičnosti Glamočakovog izraza piše i istoričar umjetnosti i kustos Kristijan Norbergen, koji u njegovim djelima prepoznaje snažan sudar užasa i uzvišenosti.
Prema njegovim riječima, umjetnik se ne udaljava od opsesivnih tema, već ih produbljuje, otkrivajući slojeve ljudskog postojanja koji često ostaju potisnuti: „Skrivene rane tijela, ekscentrične i bez oslonca, napokon dobijaju pravo na postojanje.“
Izložba, koja će biti otvorena do 31. maja, ne nudi utjehu, već iskustvo koje se ne zaboravlja.